Vreli avgustovski rekord
Izgradnjom i otvaranjem puta od beogradskog aerodroma Surčin (današnjeg Nikola Tesla) preko naselja Ledine do Bežanije u avgustu 1989. godine nije samo bio olakšan saobraćaj za stotine hiljada putnika, zaposlenih u vazdušnoj luci i stanovnika ovih naselja ka centru grada
Čovek koji je Srbe navadio na pivo
Iz Češke, tadašnje Habzburške monarhije, Ignjat Bajloni se sa suprugom i sinovima doselio u Beograd 1855. godine. Mnogo su doprineli napretku grada. Zaslužni su za razvoj pivarske industrije. A onda su došle nove vlasti nakon Drugog svetskog rata
Kuća sa tajnom od 300 godina
Nedugo nakon što je kuća na današnjoj adresi Cara Dušana 10 sagrađena 1727. godine, njenog graditelja su, pričalo se, habzburške vlasti ubile da ne bi nekome otkrio prolaze koji iz podruma vode ka Kalemegdanskoj tvrđavi. Kada su Nemci okupirali Beograd
Stena koja je zamalo ubila prve beogradske tenisere
Grmelo je 2016. godine ispod tašmajdanske stene - navijači su bodrili Novaka Đokovića protiv Endi Mareja, u meču Dejvis kupa koji se tada odigrao između Srbije i Velike Britanije. Tašmajdan je poznat po bazenima, klizalištu i velikom sportskom terenu sa
Kamene ulice pune zmija – Beograd 1808. godine
Beograd je dosta velika varoš. Leži na stavama Save i Dunava, što mu pridaje osobitu lepotu i izgled. Uostalom, sama varoš pretstavlja žalostan izgled vojničkih pustošenja, o čemu svedoči mnoštvo opustošenih i razorenih zgrada. U njemu ima dosta zgrada od
Mučilišta nacista postoje i danas u Beogradu
Nije mnogo vremena prošlo od trenutka kada su euforičnog 27. marta 1941. godine hiljade demonstranata marširale ulicama Beograda, prkoseći Hitleru i priključenju Jugoslavije Trojnom paktu, i zastrašujućeg avionskog razaranja grada koje je usledilo kao nacistička odmazda nekoliko dana kasnije, 6.
Česme koje su nekada značile život
Da li ste znali da su prve javne česme u Beogradu sagrađene na liniji Rimskog vodovoda još u dalekoj prošlosti, a od 15. veka postaju i prava vajarska dela. Pomenimo Vezirovu česmu koju je 1576. sagradio Mehmed-paša Sokolović na Kalemegdanu.