Kako bi izgledao “srpsko-vizantijski” Beograd?
Arhitektonski stil prozvan "srpsko-vizantijskim", koji je postao popularan tridesetih godina 20. veka nije dugo potrajao ali je, ipak, dao Beogradu nekoliko vrlo originalnih zdanja, od kojih je najveće i najznačajnije bila, kasnije devastirana, Pošta na Savskom trgu. Pošta, arhitekta Momir
Roboti su počeli da hodaju još 1969. u beogradskoj laboratoriji
Na institutu ,,Mihajlo Pupin” osnovana je još davne 1967. godine prva laboratorija za robotiku u Jugoslaviji, i prva u jugoistočnoj Evropi. Kolika joj je bila važnost svedoči i činjenica da se i danas globalno smatra začetnicom razvoja robotike u svetu.
“Amerikanska distrakcija” izazvala pometnju u Knez Mihailovoj
I te 1924. godine Miholjsko leto zagrlilo je Beograd i u kasno predvečerje prvih dana oktobra na ulice izmamilo brojne šetače. Na korzou u Knez Mihailovoj bilo je najživlje. A onda negde oko sedam sati najednom su svi počeli da
“Letonac” u Beogradu
Železničari ga po navici zovu "Rus", jer je proizveden u Rigi, glavnom gradu današnje države Letonije, ali nekadašnje republike u sastavu bivšeg Sovjetskog saveza. "Zdelano v SSSR" i danas piše na pločicama koje se, interesantno, obnavljaju pri svakom remontu garnitura BG
Zaglušujući simbol socijalizma pravi se i danas u Zemunu
Kako Vam deluje "šansa" da doživite buđenje uz - 86 decibela. A, upravo to je i danas moguće u Beogradu. Karakterističan sat- budilnik sa jakim zvonom, koji se "navija" ručno i kome ne trebaju baterije, relikt je iz epohe pre prodora
400.000 najčistijih volti za Beograd ideja je iz 1896. godine
"Dunav je nekad bio plići, sve se promenilo izgradnjom brane na Đerdapu", rečenica je koja se katkad, poput urbane legende, može čuti i danas u Beogradu. Ali, zaista, moguće je - izgradnjom hidroelektrane Đerdap, čovek je ukrotio prirodu i zaustavio tok
San dug 70 godina – Moravski put
Prve debate o izgradnji puta koji bi spajao Beograd i Niš, a onda dalje išao Grdeličkom klisurom do Skoplja, počele su još davne 1950. godine. Danas je teško i zamisliti da se umesto sadašnjeg auto puta, u nekadašnjoj Jugoslaviji znanog
Zaboravljene junakinje beogradskog života – telefonistkinje
Odvajkada su ljudi bivali u nekakvoj žurbi, bez strpljenja i obzira za druge, idući ka nekom svom cilju. Tako je i 1927. godine bilo najlakše svoj bes iskaliti na ženama koje su radile u telefonskoj centrali! Nekada je svaki poziv
“Klima se menja, ovog nikad nije bilo” – oluja iz 1938.
"Nikad jača kiša u Beogradu", "Sve je pod vodom!" "Klima se menja. Ovoga nikad nije bilo", bili su dramatični naslovi u beogradskoj štampi nakon jedne letnje nepogode pre 84 godine. Ne ulazeći u to da li se beogradska klima izmenila ili
Telefonski imenik iz 1919. otkrio je bahatost ministara kraljevske vlade
Krajem septembra i u prvim danima oktobra 1919. godine Beograđani su dobili priliku da nabave svoj prvi telefonski imenik. U njemu je Ministarstvo pošta i telegrafa na jednom mestu navelo spisak svihtadašnjih telefonskih pretplatnika. Kao što je običaj da se