Trnovit put do prve muzičke škole u Beogradu
U tek oslobođenoj Srbiji u 19. veku započelo se sa radom na svim poljima, kako politike, ekonomije i prava, tako i nauke, kulture i umetnosti. Iako su finansijske prilike onemogućavale brži razvoj svih oblasti života, već za prve vlade kneza Miloša
Hram srpske vojne i nacionalne istorije srušen zbog “Generalštaba”
Sve one velelepne građevine što se i danas daju videti uz Ulicu kneza Miloša i bližoj okolini nastajale su kao plod realizacije upravo kneževe ideje da tu smesti državni, vojni i administrativni centar srpskoga Beograda. Nažalost, zbog silne želje nekih da
“Ženska deca ne smeju učiti u istoj sobi sa muškima”
Izgnanstvom Turaka i sticanjem nezavisnosti Srbije 1833. godine, društveni status žene počinje da se polako menja. Korak po korak, ona se odmicala kućnog praga i okretala spoljnom svetu. Jedan od najvažnijih faktora novog odnosa prema ženama bio je i početak školovanja
Banjalučka, Kafanska, Muftijina, Sirotinjska… kako se zvalo prvih 40 ulica u Beogradu
Samo najtvrđi kamen odoleo je najburnijim vremenima, od 15. do 18. veka, u kojima su se hrišćani i osmanski Turci borili za Beograd. A tek je uskrsnuće srpske države u 19. veku donelo vreme u kojem je grad počeo da u
Hirurg koji je lečio Beograđane bio je samouki kafedžija
Beogradsko stanovništvo, kao uostalom i stanovništvo cele ondašnje Srbije, tokom 19. veka nije bilo mnogo poverljivo prema lekarima i lekovima. Кako se onda gledalo na lekare jasno će nam pokazati jedan primer: baveći se u Topčideru knez Miloš je 1834.
Kako su velike sile delegirale svoje predstavnike u Srbiji
Ubrzo posle obnarodovanja Hatišerifa kojim je Srbiji priznato pravo na unutrašnju samoupravu, osnovana su prva diplomatska predstavništva u Beogradu. Baveći se 1835. u Carigradu državnim poslom, knez Miloš je imao kontakte sa sultanom i turskim velikodostojnicima kao i sa stranim
Slovenci u Lazarevcu – malo obeležje velike patnje
U centru Lazarevca nalazi se jedan stari, ali obnovljeni spomenik iz doba komunizma. Neobično je to što se na njemu spominju prognani Slovenci, a ne srpske partizanske čete
Prve beogradske “policaje” birali su trgovci
Kako se uvodila javna bezbednost pre oko 200 godina u tadašnjem Beogradu, prilično nesigurnom za život i imovinu, danas možda najbolje ilustruje Tefter arački varoški iz 1827. godine, odnosno, svojevrstan popis. Pored 1.342 bećara, odnosno neženja, u Beogradu bilo još oko
“Moisavljev kamen” iz 15. veka na Kalemegdanu
Ne postoji kamen na Kalemegdanu i Beogradskoj tvrđavi, a da se iza njega ne krije čitava jedna istorijska priča. Mnogi spomenici su preneti u okrilje Beogradske tvrđave iz drugih delova grada ili države, predstavljajući tako, svojevrsni muzej naše istorije na otvorenom. Bio
Dug i težak put do prve beogradske škole
Beograd je u Karađorđevo vreme postao prestonica obnovljene Srbije, a već 1808. dobio je Veliku školu koju je otvorio Srbin iz Vojvodine, Ivan Jugović. To je bila škola sa samo tri razreda u kojoj su se učili gimnazijski predmeti. Ali,