Beskrajni gradski krug i u njemu – tramvaj
Kada je, na čuđenje i negodovanje jednog dela tadašnje javnosti, bio uveden prvi beogradski tramvaj, na liniji koja je morala - jer kako drugačije - da bude označena sa brojem 1, on je povezao glavnu osu grada - Kalemegdan i
“Rivijera” koja je za jedno leto progutala 42 kupača
Svako ko bi se danas iz nekog razloga odlučio da prošeta levom obalom Save između mosta "Gazela" i Ušća, uređenim nasipom, teško da bi ikada mogao da pretpostavi da hoda nekadašnjom beogradskom "rivijerom" - ogromnom peščanom plažom koja je skoro
“Atlantida” na Dunavu kod Vinče – Marijenfeld
I malo ko zna da su ispod njih, duboko zakopane u mulju koji je golema reka nanosila skoro vek i po, ostale kuće i geometrijski pravilno ušorene ulice i imanja naselja u kome su nekada živeli ljudi koji su verovali
Neverovatna životna priča sa tamne strane beogradske istorije
Slika o pijanim, korumpiranim i neukim policajcima koji usko sarađuju sa podzemljem i nisu preterano zainteresovani da slušaju pretpostavljene i vrše službu, koju možemo da steknemo gledajući popularnu seriju „Senke nad Balkanom“, više je plod mašte kreatora ove serije nego
Prva beogradska diskoteka – za decu
Disko klub za najmlađe nalazio se u strogom centru prestonice, na samom ulazu u "Mažestik", gde su zaposleni u saradnji sa Udruženjem džez muzičara otvorili sastajalište za mlađe od 10 godina.
Gradska vešala bila su na “Čupinoj umki”
Da li znate da je brežuljak pored čuvene tašmajdanske kafane “Poslednja šansa”, na kome se danas nalazi popularni "fitnes park", nekada bio poznat kao “Čupina umka” i da su se na njemu, svojevremeno, nalazila gradska vešala, kao i deo groblja
Jedini na svetu
Avion o kome je reč bio je u upotrebi u Drugom svetskom ratu. Proizvodila ga je legendarna italijanska firma FIAT, danas čuvena zbog svojih automobila. Međutim, samo pasionirani poznavaoci istorije, naoružanja i tog rata znaju da je do 1945. FIAT
Kad Beograd dobije najvišu zgradu na Balkanu
Beograđanka nije više najviša zgrada u Beogradu! Nadvisile su je dve betonske kule na u novobeogradskom Bloku 33, na raskrsnici Bulevara narodnih heroja i auto-puta, objavljeno je u dnevnom listu “Borba” u septembru 1975. godine.
Svinja bara, bugarska bara i Malo blato
Beograd, sazdan na grebenu, kao da je prkosio i prirodi i civilizaciji - bio je oduvek okružen barama. Neke su opstale sve do današnjeg dana, a skoro sve te bare, ritovi, močvare i šume bile su deo druge države - Austrougarske.
Kad građani zamere – raskopane ulice Beograda od 1929. do 1989.
Danas je postalo opšte mesto da čim krenu neki radovi na beogradskim ulicama počne najpre talas gneva po društvenim mrežama, i zatim se kao poplava preliva među "običan svet", odnosno, one Beograđane koji ne žive na Tviteru ili Fejsbuku ali