Kako su velike sile delegirale svoje predstavnike u Srbiji
Ubrzo posle obnarodovanja Hatišerifa kojim je Srbiji priznato pravo na unutrašnju samoupravu, osnovana su prva diplomatska predstavništva u Beogradu. Baveći se 1835. u Carigradu državnim poslom, knez Miloš je imao kontakte sa sultanom i turskim velikodostojnicima kao i sa stranim
Tamjan i sirće – svi putnici su morali u karantin u Zemunu
Nije prošlo mnogo vremena otkad smo morali da izdržavamo karantin, u slučaju zaraze korona virusom. Ali, uprkos teskobi, ništa to nije bilo toliko novo - zarazne bolesti bile su odvajkada strah i trepet, a svet je još u 18. veku
Misteriozni opis srpske kulture nastao u Beogradu vek pre Vuka Karadžića – Erlangenski rukopis
Kraj XVIII i prva polovina XIX veka u vodećim evropskim književnostima obeleženi su romantičarskim oduševljenjem narodnim stvaralaštvom, naročito usmenom epikom i lirikom, koja se zapisuje, tumači, objavljuje i čita kao nikada ranije. Ipak, zahvaljujući jednom sasvim slučajnom otkriću s početka
Špijun iz Zemuna koji je mapirao čitavu Srbiju u 18. veku
Zemun je zanimljivo mesto po mnogo čemu. Pamti ljude, korake i njihove čizme, a naročito vojničke, te je tako bio mesto u kome je najduže svoju vojnu dužnost "islužbovao" jedan poznati austrijski obaveštajac. Austrijski vojskovođa Laudon posle više od pola veka
Kako je Beograd po drugi put pao u turske ruke – 1740. godine
Pune dvadeset i dve godine, od 1717 do 1739. godine, Beograd je predstavljao pravu baroknu prestonicu austrijske provincije, u izvorima poznate kao Kraljevstvo Srbija. Iako je delovalo da se srpski živalj konačno oslobodio vekovnog ropstva pod nemilom turskom upravom, te
Glava vepra sa Kalemegdana – mnogo važnija nego što se zna
Kada u Donji grad Beogradske tvrđave ulazite iz pravca tramvajske okretnice na Kalemegdanu, prolazite kroz jednu rustičnu i lepu kapiju. Deluje samo kao jedan od brojnih ostataka nekadašnjeg moćnog grada, mada nekako drugačiji po svojoj dekoraciji. Ali, ta kapija nije