![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/stari-mostovi.jpg)
Stara kafana, most ili čitav kraj grada – šta je, zapravo, Careva ćuprija i ima li još te “ćuprije“?
Lokacija iznad koje se danas podiže zamršena betonska petlja sa svojim drumskim i tramvajskim nivoima koji se prepliću, sakriva “Carevu ćupriju” – mesto koje nekada nije ni bilo Beograd, bar ne u smislu naselja.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/Prelaz-preko-pruge-kod-Careve-Cuprije.-..jpg)
Daleko od grada putnici-namernici tu su prelazili drveni mostić jer je put do grada prečila Topčiderska reka. A gde je prolazio put tu su bile i mehane, pa se tako i ovde našla kafana “Careva ćuprija“, i par stotina metara dalje, “Gospodarska mehana“. Po ovim kafanama se i danas zovu delovi Topčiderskog brda oko njih.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/Stari-Topcider-1024x663.jpg)
Ali, preprekama tu nije bio kraj. Putnici koji su iz Srbije dolazili ka Beogradu morali su da prođu preko još jedne vode i još jedne ćuprije – to je bila Mokroluška reka, koja je već decenijama skrivena u cevima ispod autoputa, i čuveni Mostar, koji je takođe (p)ostao važna saobraćajna trasa.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/Beograd-na-kraju-19-veka.jpg)
Ono što je “Carevu ćupriju” kudikamo približilo Beogradu bio je dvorski konak kneza Miloša na Topčideru, a vremenom se ovde razvijala i industrija, pa je tako niklo i naselje Čukarica. Banovo brdo tada još dugo je bila golet.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/03/271540697_1371171896646773_3489477870690663067_n-1-1024x690.jpg)
Treba imati u vidu i da je reka ranije krivudala na mestu gde se nalazi Hipodrom i da je njegovom izgradnjom njen tok regulisan.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/03/1-topcider-istorijska-fotografija-1024x682.jpg)
Most “Careva ćuprija” bila je mnogo bliže Topčideru, otprilike tamo gde se nalazi velika raskrsnica koja deli put ka Novom Beogradu, Rakovici i Banovom brdu. A “Careva ćuprija” se u naše vreme prelazila kada se ka Čukarici išlo alternativnim putem, preko tzv. rampe. Naime, u vreme kada je glavni put za Čukaricu bio preko malog mosta zvanog “Tobogan“, a koji je premošćavao ne reku već prugu, put preko “Careve ćuprije” značio je potencijalno manje gužve. Osim kada bi prolazio voz, kada se rampa spuštala i nastajao kolaps.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/272656430_1383107532119876_7626775864022822106_n.jpg)
Još jedan i to mnogo lepši stari kameni most očuvan je u zoni Careve ćuprije.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/cirin-most1-1024x683.jpg)
Zbog njegovog arhaičnog izgleda mnogi misle da je baš to nekadašnja Careva ćuprija. Ovim mostom, koji je lepo očuvan, moguće je i danas proći peške, ali on nikada nije bio namenjen drumskom prevozu.
Mostić je poprilično uzan, a tuda je nekada prolazio “ćira“- voz koji je Beograd povezivao sa Herceg Novim preko Obrenovca, Mokre gore i Višegrada.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/272715150_1383108082119821_6356134560739453559_n-1024x579.jpg)
U ovoj zoni postoji još jedan zaboravljeni most preko Topliderske reke. To je bio železnički most za prilaz nekadašnjem kompleksu “Jugopetrol” skladišta nafte, predratnom “Šelu” i sve do nedavno, postrojenju NIS.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/stari-zeleznicki-most-1024x683.jpg)
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/stari-zeleznicki-most1-1024x683.jpg)
Ovaj prostor je prodat, i tu više nema skladišta nafte, već će postati urbana zona. Ipak, među ruševinama nekadašnjeg skladišta nafte ostao je još jedan trag prošlih vremena: objekat koji je, čini se, nemoguće srušiti. To je specijalan toranj, sličan onome kod tramvajske okretnice na Pristaništu, koji je služio kao osmatračnica u Drugom svetskom ratu. Taj bunker izgradili su Nemci tokom Drugog svetskog rata, koji na betonu i armaturi nisu štedeli kada su u pitanju vojni objekti.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/bunker1-1024x683.jpg)
Od ove pruge ostali su samo delovi. Iako postoji uredan znak za prelezak pruge, ona je opstala samo u delu koji se seče sa pomoćnim putem ispod petlje. Neposredno pre i posle ovog prelaza pruga je uklonjena, ali o tome da je donedavno tu bila trasirana svedoči tucanik i stari, truli, naslagani pragovi.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/ostaci-pruge-1024x683.jpg)
Stare ćuprije preko Topčiderke sada su samo ostaci nekadašnjeg saobraćaja ali, skoro čitav vek star, “ćirin” kameni most mogao bi da bude posebno istaknut u saobraćajnom vrtlogu petlje “Radnička”. To je definitivno jedan od najstarijih beogradskih mostova koji je odoleo decenijama.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/cirin-most3-1024x683.jpg)
Ćira za Obrenovac ukinut je 1968. godine i to je, treba podsetiti, bila retka preostala pruga uskog koloseka u zemlji.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/85-030-Beograd-1024x682.jpg)
Ostatak nekadašnje pruge u zoni “Careve ćuprije” i Topčidera, kojom su do nedavno tutnjali teretni i putnički vozovi, sada je postao veliko gradilište: tuda će uskoro ići novi deo Bulevara patrijarha Pavla, u četiri trake, koji će konačno povezati magistralni prsten od Rakovice sa “ćuprijom našeg doba“, Mostom na Adi, što nije bilo završeno tokom izgradnje tog mosta pre 11 godina.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…