![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0532-scaled.jpg)
Toliko je moćna bila srednjevekovna srpska država, tvorevina koja u to vreme nije mogla da se zamisli odvojena od crkve, da je iz monaških redova iznedrila čoveka koji će, kako kaže legenda, izraditi jedan od najvećih simbola dalekog Kremlja!
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Moscow_Kremlin_Teremnoy_Palace_1839.jpg)
Baš u vreme kada despot Stefan Lazarević od Ugara dobija Beograd 1404. godine, što je jedan od najznačajnijih događaja u istoriji naše prestonice, u udaljenoj Moskvi, prema tom narativu, obitava srpski monah Lazar.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Stefan_Lazarevic-freska.jpeg)
Poznat je bio pod nadimcima Crnorisac i Hilandarac.
Ono što se danas ipak pouzdano zna jeste da je među kaluđerima zaista bilo mnogo učenih ljudi, pa su prve srpske škole i bolnice bile pod okriljem manastira. Zajedno sa duhovnošću razvijala se i umetnost, graditeljstvo, nauka…
Tako je jedan ovdašnji monah, kako se veruje, bio kadar da izradi i montira ni manje ni više nego pravo čudo tehnike, posebno u to doba – prvi veliki mehanički časovnik.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Facial_Chronicle_-_b.12_p.038_-_Lazar_the_Serb_showing_Vasily_I_the_clock-598x1024.jpg)
A tek je malo poznato da se danas u Beogradu nalazi jedan časovnik koji bi trebalo da nas podseća na ovu, ukoliko je tačna, zaista neverovatnu storiju.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0525-1024x683.jpg)
Sat koji je monah Lazar postavio radio je, kaže se, punih 217 godina.
Koliko je to samo smene generacija, vladara, ratova i uticaja…
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/767px-Moscow_Kremlin_Teremnoy_Palace_1780s.jpg)
Delo našeg monaha bilo je najznačajniji detalj na carskom utvrđenju više od dva veka, jer je imalo tako važnu funkciju – merenje vremena.
Skromni sunčani časovnik, koji je postavljen 2004. godine, kao obeležje šest vekova od postavljanja Lazarevog sata , deo je lepe freske na kojoj je naslikan ovaj događaj.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0530-683x1024.jpg)
Nalazi se na zgradi Akademije SPC na Kosančićevom vencu i izdaleka izgleda kao jedan skromni religijski prikaz, kao detalj na fasadi zgrade.
Tek kada se približite, videćete senku koju tvori “kazaljka” sunčevog sata.
Nažalost, deo freske je oštećen, a čini se da se to dogodilo prilikom radova na izvođenju ventilacije.
Ona je, inače, delo Milutina Tadića, profesora Geografskog fakulteta i studenata Akademije.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0538-1024x683.jpg)
Red bi bio da studenti obnove ovu fresku, kako bismo sačuvali neobičan gradski detalj u spomen na legendu o čoveku koji je u dalekoj zemlji napravio bajkovito čudo.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…