![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0938-scaled.jpg)
Čar Beogradske tvrđave je njena arhitektura iz epohe baroka 18. i turske okupacije 19. veka – bar je tako svima poznato, dok prolaze kroz jedan od glavnih ulaza u kompleks, kroz kapiju ispod Sahat kule.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0907-1024x683.jpg)
Ali, u skoroj budućnosti bi moglo da se na najlepši deo tvrđave ulazi i sa jednog kudikamo znamenitijeg i izuzetno važnog mesta srpske istorije: srednjevekovne kapije tvrđave despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, koja se, potpuno fascinatno, nalazi – odmah pored Sahat kule.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0922-1024x683.jpg)
Malo ko će skrenuti levo od Sahat kule, kada ide u smeru ka Ušću, a upravo tu krije se jedna ruina koja, zapravo, predstavlja ostatke jedne od četiri kapije nekadašnjeg zamka Despota Stefana iz vremena posle 1404. godine kada je postao srpski grad.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/04/Beograd-1403.jpg)
Oni su zaštićeni, a stari, rastresit kamen ukazuje na to da je mnogo pre detaljne austrijske rekonstrukcije tvrđave ovde postojalo staro utvrđenje i to srpsko!
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/04/Despot-Stefan-3-1024x614.jpg)
Kapija je, prema istorijskim izvorima, zaista izgledala impozantno – prolaz se nalazio između dve visoke kule, sa lučno oblikovanim završetkom.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/67816221_10219430440968800_7072855149806354432_n.jpg)
Danas, ovo tako važno mesto je toliko neprimetno da, iako se nalazi tik uz put kojim većina Beograđana i turista prolazi, ostaje nezapaženo.
Na sreću, ostaci ovog blaga srednjevekovne Srbije su sada spremni za rekonstrukciju čime će čitav ovaj deo tvrđave dobiti ne samo potpuno drugačiji izgled, već i najpre značenje i smisao za našu kulturu, identitet i istoriju. Na jednom mestu videće se, da se slobodno izrazimo, pravi VIP tragovi Beograda i njegove fascinantne sudbine kroz vekove.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0896-1024x683.jpg)
Slavu prethodno spomenute, davno zaboravljene kapije, ukrala je Sahat kapija, na koju smo se i popeli kako bismo bolje videli ovu despotovu.
Pogled je impozantan – iako je reč samo o ostacima, davno sravnjenom ponosu prestonice, može se sagledati sva njena veličina.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/IMG_0924-1024x683.jpg)
Stara opeka i kamen, koji su obrasli u korov, ipak su tu i svedoče o nekom starom sjaju grada na ušću dveju reka.
Zidine nekadašnjeg Beograda Despota Stefana su, zasigurno, bile jedan od najlepših dvoraca koji se ponosno izdizao iznad Panonije.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Screenshot-72.png)
– Citadela ili unutrašnji grad nastala je prvobitno kao vizantijski kastel u XII veku. Ponovo je kompletno izgrađena za vreme despota Stefana Lazarevića 1404–1427. godine. Arheološkim istraživanjima koja su vršena sistematski do 1980. godine otkriveni su ostaci bedema s kulama, kaldrmisani prilaz zamku sa severoistočne strane, sa okruglim stubovima na koje se nekad oslanjao pokretni most. Pronađeni su ostaci oružja, kamena đulad, ostaci keramike, novca i drugih predmeta iz despotovog i iz kasnijih vremena. U austrijsko-turskim borbama krajem XVII veka zamak despota Stefana Lazarevića gotovo je u potpunosti uništen – stoji u objašnjenju na sajtu Beogradske tvrđave.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…