Kako je Zeleni venac postao ogroman metež
Nemica Sofija Herman sredinom devetnaestog veka nije ni slutila da će njena kafana, između Bare venecije i Pozorišnog trga, ne samo dati naziv čitavom kraju već i jednom postati lokacija najpoznatije okretnice gradskog prevoza u Beogradu. A kako je i
Betonski masiv u krošnjama – najčudnije zdanje centra Beograda
Skrivena tik uz krošnje Botaničke bašte, na dnu Palmotićeve ulice, jedna masivna, siva zgrada, istura se ka Bulevaru despota Stefana i svakom prolazniku skreće pažnju. Ali ugledaće je tek kada se i doslovce nađe ispod nje, pred velikom betonskom nadstrešnicom koja
“Kaldrma bez ulice” ili kako su novinari naricali zbog urbanizacije 1926. godine
Ulice bez kaldrme i kaldrma bez ulice. Baš tako. I baš moguće. Ovo prvo, da je neka gradska ulica ustvari tek blatnjava staza, složićete se, nije nimalo strano za period o kojem pišemo. Recimo, te 1926. godine kada se sprovodio generalni
“Indženjer” koji je urbanizovao Beograd
Da li ste nekada čuli za ime Franc Janke? Možda bi pomogla manja sugestija: bio je sa teritorije današnje Slovačke i radio je u Beogradu u prvoj polovini 19. veka. Ukoliko Vam ovo ime zvuči baš nepoznato, nemojte se čuditi i sebi
Profesor koji nije oklevao da utemelji urbani Beograd
Spona Doma Vojske Srbije i Simine ulice, iz koje možete ići udesno prema Skadarliji, je ulica Emilijana Josimovića. I dalje se, nezasluženo, retko zna o kojoj istorijskoj ličnosti se tu radi, a sama ulica se pređe za pedesetak koraka. A bio
Da li je Knez Miloš bio prvi beogradski urbanista?
Početkom 19. veka Beograd je bila mala, orijentalna varoš, tek predata u ruke Srba posle vekova okupacije, i to ne u potpunosti. Na Kalemegdanu je i dalje bio veliki turski garnizon sa mnogo topova. Ali sam grad, onaj njegov civilni
Genije urbanizma bunio se još 1938. protiv pruge koja je opasala Beograd
Pruga oko Kalemegdana više ne postoji - to je sada slobodan prostor na kome niče linijski park. Ali, neobično je to da jedna prestonica na obali dve reke svoje priobalje može dostojno da uredi tek u trećoj deceniji dvadesetog veka.
Na brdu “Batalaka” je nastao prvi beogradski kružni tok “Bogoslovija”
Beograd je uvek bio nekako daleko od Dunava - ogromna industrijska i pristanišna zona odvajala je stambeno tkivo od obale reke, a kada se samo prisetimo šta je sve bilo u ovom kraju, ne čudi što su ga ljudi, na
Drugi život stare zemunske “Konjičke škole”
Dug, masivan zid zemunske kasarne "Aleksa Dundić", bez prozora, dugo je svakome ko je odrastao u zemunskom Gornjem gradu ili kroz njega prllazio, skrivao tajne vojničkog života. To je bio simbol vojne mašinerije, zid koji je delio "slobodan" svet od
Kada je Beograd trebalo da dobije Adu Ciganliju na Dunavu
Prelistavanje po starim izdanjima često nudi mogućnost da se sa istorijske razdaljine sagledaju ideje, vizije i projekti koji su u svoje vreme delovali fantastično i obećavajuće, da bi današnjem namerniku koji čita požutele stranice izazvale, u najmanju ruku, bar upitanost