Kako Surčinci 1987. “nisu dali” još jednu pistu
Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" 2023. godine dobio je veliko unapređenje - novu pistu, paralelnu sa starom, koja se popularno naziva "umetnutom" pistom. Duga je 3.500 metara i koristi se kao alternativa u slučaju da glavna pista vanredno ne bude u
Pravi beogradski stan – salonac
Salonac - ta reč kada se danas izgovori odzvanja u glavi kao stan kakav bi svako poželeo, ali i za čije održavanje je potreban malo dublji džep. Tipičan beogradski međuratni stan (između dva svetska rata) tada moderan, raskošan, a danas
Gde je nestalo beogradsko naselje iz bajke?
Naselje iz bajke, "Kućica u cveću" bilo je zamišljeno da bude u Beogradu na mestu koje se danas teško može smatrati toliko bajkovitim — u Velikom Mokrom Lugu. Nije to tako loš kraj, nekadašnje selo nadomak Beograda na jednom od talasastih
Plan “Heksagon” iz 1981. – pretvoriti Beograd u “paukovu mrežu”
Podela Beograda ranije je bila na rejone, a danas je najpoznatija ona na 17 gradskih opština ili jednostavna neformalna podela na "novi" i "stari" deo grada. Ali, urbanisti su još od 1950-tih pažljivo posmatrali neuhvatljiv živi organizam Beograda, koji se
Od sela na obodu grada napraviti moderno stambeno naselje: “eksperiment Železnik”
Kada je od malog prigradskog sela Železnik trebalo krajem 1970-tih godina formirati moderni socijalistički kvart sa soliterima, u pomoć su bili pozvani čak i - sociolozi! I danas ovo udaljeno naselje sa svojim upečatljivim višespratnicama odudara od prirodnog ambijenta u
“Živi zid” od pet solitera po uzoru na odbranu Tita u Drvaru
Duž tadašnjeg Bulevara Oktobarske revolucije, nešto kasnije nazvanog Bulevar mira, a danas Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića, početkom šezdesetih, na obodu park-šume nazvane po čuvenom parku u Londonu "Hajd park", na površini od 77.600 kvadratnih metara počelo je kopanje temelja
“Sve bespravne zgrade rušiće se – odmah!”
Stigli su na obod Beograda odmah po Velikom ratu, tamo negde od proleća 1919. Ubogi, siromašni. Upropašteni u ratnim stradanjima, opljačkani od okupatora, izbezumljeni
Kako su 1971. planirali i lov na divlje životinje po Adi Ciganliji
Do šezdesetih godina prošlog veka Ada Ciganlija je bila carstvo alasa, boema I svih onih koji su tražili tišinu i odmor u zelenilu kraj reke, a opet u blizini gradske vreve. To bekstvo usamljenika nije dugo trajalo: već od izgradnje
Ideje koje nismo razumeli: budućnost Beograda data 1922.
Pre više od sto godina srpski, jugoslovenski i evropski urbanisti dobili su kroz međunarodni poziv, jedan veliki zadatak - da od varoši, koja se nedavno uzdigla na temeljima turske kasabe, naprave velegrad! Kroz konkurs za Urbanistički plan traženo im je
