Kako je “Roda” postala “Buha”
Negde pred zimu 1937. godine jedno veliko jato divljih pataka preletelo je preko Beograda upravcu Zemuna. Ovo jato videli su mnogi Beograđani, ali nisu primetili da se među njima nalazi i jedna velika roda. Ova ptica je kružila nad
Branislav Nušić pokretač izgradnje Koteža na Čukarici
Kada se kaže Nušić, prvo na koga svi Kaldrmaši sa pravom pomisle, je naš veliki književnik i komediograf, diplomata i pravnik po struci - Branislav Nušić, Alkibijad Nuša, Ben-Akiba ili samo Aga. Svojom britkom percepcijom i kritičkim okom na jedan
Stići iz Beograda u Zemun, bez zapljuskivanja i veslanja
Kako je danas samo lako doći od centra Beograda do Zemuna. Ali, dok smo stigli do te lakoće morali smo da savladamo prirodu svim tehničkim čudima 19. i 20. veka. Jer, priroda između ova, nekada dva grada, bila je surova:
Šta je za Beograd značila “moralna škola” 6 sestara Milovuk
Zna li se koje je najstarije obdanište u Beogradu? Pre prodora moderne pedagogije u Srbiju jedan "običan" pop, doduše, i profesor kragujevačke gimnazije, došao je na ideju da prvi organizuje vrtić. Nije bilo nikakvog konkursa za vaspitačice, rešio je stvar
Čija imena stoje na čudnim tablama po Skadarliji i zašto?
Skadarlija je beogradska boemska ulica koja je pukim sticajem okolnosti od nekad uboge ulice postala romantični centar provoda i zabave. Pa kako je onda uopšte došlo do toga da jedna blatnjava i loše kaldrmisana staza, kakva je bila početkom 20. veka,
Salon na Paliluli bio je od izuzetnog značaja za našu kulturu
Beograd je na samom početku XX veka imao oko 70.000 stanovnika i čak dva književna salona, u kojima su se okupljali gotovo svi ljudi od pera i pisane reči, koji su nešto značili u ondašnjoj prestonici. Beograd 1900. godine Ono što
Na mestu današnjeg Narodnog muzeja bila je najpoznatija kafana
Mnoga su mesta obeležila Beograd ali ipak retko koje kao u prahu istorije i progresa nestala kafana "Dardaneli". Sagrađena 1855. a srušena u maju 1901. godine, kafana sa imenom moreuza koji povezuje Egejsko i Mramorno more, i koji razdvaja Evropu od
Nušićeva spomen tabla samom sebi – 66 godina nakon smrti
Branislav Nušić, svojim britkim sarkastičnim perom, opisao je jednom prilikom gde je rođen - baš na mestu gde je srpska Narodna banka čuvala svoje zlatne rezerve, i gde se danas nalazi prozor sa debelom rešetkom! Razmišljao je kako bi ploča koja