![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/img_1_1698825384954-1.jpg)
Krajem 19. i početkom 20.veka Beograd je imao samo jednu pijacu – Veliku pijacu.
Nalazila se na prostranom četvorougaonom trgu koji je presecao nekadašnji Stambolski sokak, a kasnije ga je delio na dve ulice, Vasinu i Uzun Mirkovu. Danas je nama ova lokacija poznata kao Studentski trg.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/pija.jpg)
Na tom prostoru pijaca je zahvatala desni niži deo, dok je levo bliže tvrđavi, bilo tursko groblje, na koje se dolazilo mnogim uskim popločanim putićima. Ovim prilazima groblju dolazili su i oni koji su išli na pijacu. Kasnije, po iseljenju Turaka iz Beograda, groblje je raskopano, zemljište nivelisano i na njemu je podignut park, uz koji je pijaca ostala sve do svoga kraja, odnosno nekoliko godina posle Prvog svetskog rata.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/pijac-4-1024x786.jpg)
Do 1862. godine Velika pijaca se zvala još i Policajska, jer su se južno baš prema njoj, nalazile dve policije, srpska i turska.
Turska je ispražnjena 4. juna 1862. odmah sutradan po krvavom događaju na Čukur česmi, a već 5. juna sklonjena je i Velika pijaca od turskog bombardovanja koje je započelo sa Kalemegdana.
Tada je odseljena na Terazije. Sve to trebalo je da bude kratkog roka, dok prođe opasnost od ponovnog bombardovanja i ugase se fitilji, koje su turske tobdžije držale upaljenim iz 200 gradskih topova, uperenih na varoš.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/cesma.jpg)
Terazije se, međutim, uopšte nisu nadale ovakvom gostu. Baš tada su se ulepšavale da postanu beogradsko šetalište, na koje će dolaziti žitelji sa svih strana grada da se prohodaju i uživaju u njegovom najlepšem delu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/1904-1024x644.jpg)
Na izabranom mestu ispred sadašnjeg hotela „Moskva“ tada je tek bila dovršena lepa Knez Miloševa česma, podignuta njemu u spomen posle njegove smrti. Na česmu su bezobzirno nasrnuli ribari, preseljeni zajedno sa pijacom, sa svojim koševima od vrbovog pruća u kojima su njenom slatkom i svežom vodom iz četiri lavovske čeljusti oživljavali već premrlu dunavsku ribu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/HGTk9kpTURBXy9lYjNmMjJhNmJhMTA5M2I0NDk1NzA3ODgyNzVlZWU0ZC5qcGeRkwLNBLAA3gABoTAB.jfif_-1024x760.jpg)
Nova česma bila je već oštećena, pošto je jedna turska granata pogodila u teme i raznela sa njenog vrha lepu i koketnu kamenu vazu, kakvu više nikad nije dobila.
Kasnija zamena drugom vazom nije uspela, a česma je potom 1911. preseljena na Topčider.
Ostali pijačni prodavci ređali su se sa obe strane Terazija, u pravcu Vračara.
Pijaca je na Terazijama ostala čak osam godina i četiri meseca, do 1. oktobra 1871.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/razglednica-iz-1901-1024x721.jpg)
Kada su vlasti odlučile da vrate Veliku pijacu na staro mesto kod Velike škole to je objavljeno čak i u Srpskim novinama, ali i plakatima koji su razneti po Beogradu, a u njima je pisalo:
1. oktobra dići će se pijaca sa Terazija i držaće se na glavnoj pijaci kod Velike škole i na placu kod Zelenog venca. Ovo se od strane suda saopštava građanstvu, kako oni koji dolaze radi prodaje svojih proizvoda, ali i oni koji su tu bili zbog kupovine, da ne idu na Terazije, već na ova označena mesta.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/img_1_1698825384954.jpg)
Za to vreme mnogo se izmenilo ranije mesto na kome je bila Velika pijaca. Na suprotnoj strani od bivše turske i nemaknute srpske policije dovršeno je Kapetan-Mišino zdanje i poklonjeno otečestvu. U njemu je bila Velika škola, pa su mnogi često pijacu zvali Pijaca kod Velike škole.
Pri povratku pijace na staru adresu jedan deo se preselio na Zeleni venac i smestio na opštinski plac, a drugi je ostao.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/pij-1024x647.jpg)
Tada je u Beogradu postojala i treća pijaca, tzv „Mali pijac“ na Savi, na onom mestu gde most za Zemun prelazi preko Karađorđeve ulice i nju je često reka plavila, dok je četvrta beogradska pijaca bila Cvetni trg.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/11/img_1_1698825398327.jpg)
Ona je značajna po tome što je na njoj 1886. godine podignuta prva pokrivena pijačna hala, na ponos cele okoline, koja je dugo godina postojala, sve dok kasnije nije prepravljena u prvu beogradsku samoposlugu.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…