Biti viđen na Vra-čaru
Pre nego što je Narodno pozorište postalo centar operskog života u Beogradu, grad je imao nekoliko manjih, privatnih scena koje su gajile ljubav prema muzici i drami. Te kuće su igrale ključnu ulogu u formiranju beogradske kulturne scene u 19.
Litija u plamenu na Prestolonaslednikovom trgu
Spasovdanska litija veliki je praznik za Beograd. Beograđani su se i pre Drugog svetskog rata okupljali uz trasu kojom je prolazila, poštujući veru I tradiciju. Ali, jedno od tih okupljanja se umalo nije završilo tragično. Tog 18. maja 1934. godine
Kako je (dugo) nastajala Narodna biblioteka
Odmah pošto se vratio sa školovanja iz Nemačke u Srbiju, Milovan Spasić, 13. aprila 1844. godine zaposlio se u ”Popečiteljstvu prosvete” (ministarstvu) sa 300 talira ”stolonačelničke plate”. Prvi posao novog činovnika bio je ”da one knjige uredi, svesku sa sveskom sastavi, i da ih
Dva tvorca grba Beograda: jedan priznat i danas, drugi streljan zbog prvog
Predsednik Opštine grada Beograda prof. inž. Milan Nešić potpisao je 8. marta 1931. godine odluku da se raspiše konkurs za zvanični grb grada Beograda uz zahtev ”da se u širem krugu čuju svestrana mišljenja pre raspisivanja konkursa”. Već 31. marta
“Titanik” na Ušću: brodarska drama zbog santi leda
U Beogradu je najniža zimska temperatura zabeležena 10. januara 1893. i iznosila je -26,2 stepena. Jedna od najhladnijih zima u većem delu Srbije bila je 1954. godine, kada je srednja temperatura bila - 4,7 i tada je u u Sjenici,
Zaboravljeni neimar koji je gradio i pravoslavne i katoličke crkve
Zemun je u 18. veku bio oslobođen turske vlasti, ali susedni Beograd ponovo je pao pod Osmansko carstvo 1739. godine. Tako, važna varoš na Dunavu s pogledom na veličanstveni Beograd postaje pogranična tačka kojom vlada Austrijsko carstvo, ali utočište u
Slučaj devojčice Mare Marković uzdrmao je grad: žrtva ili okorela prostitutka sa 14 godina
Tokom većeg dela 19. veka, u Beogradu je glavna "zabava" bila u mahalama koje su postojale na obodima varoši. Na vrhu liste bila je Bukurešt-mala na pristaništu, koja je bila epicentar noćnog života starog Beograda – vrvela je od mehana, krčmi,
Prva beogradska fabrika aviona nastala je u Vladetinoj ulici
Bio je lep prolećni dan kada je letelištem na Banjici zavladalo uzbuđenje, ali i mnogo više, ponos i optimizam. Spremalo se poletanje aviona koji je kompletno napravljen u prvoj fabrici aviona u prestonici. Iako je Banjica takođe u proleće,
Ada koju su zauvek zatrpali
Sve do 1938. godine Beograd je imao još jedno rečno ostrvo – Adu Vrbak. Pored i danas postojećeg Konjskog ostrva, koje se nalazi uz Veliko ratno ostrvo, nekada je bila još jedna ada. To rečno ostrvo su predratni Beograđani zvali
