Reka koju je “sahranilo” đubre
Dok se vozite kroz Žarkovo u pravcu ka Petlovom brdu, odnosno, ka izlasku na nekad famoznu Ibarsku magistralu, jedva da primetite da, kada se približavate Belim vodama, prolazite preko jednog mosta. Ispod mosta je neka reka? Logično
Pakao u “hlebarnici”
Leba, masti i aleve paprike i bog da te vidi! Drži više od pola dana čoveka sitim. Ovaj srpski tradicionalni obrok "s nogu" bio je posebno popularan kod dece. Ali lebac je taj bio sa deset kora, i to gle ironije,
“Specijaliteti od testa”: gde je zaista bila prva picerija u Beogradu
Koja je bila prva picerija u Beogradu? Odgovor na to pitanje nije baš najjasniji i danas. Ako pitate starije, najverovatnije ćete dobiti odgovor - "Snežana" u Knez Mihailovoj 50, otvorena 1976. godine. Ukoliko guglate - opet isto. Baša "Snežane" Ali malo pre
“Praško proleće” u Zemunu
Nije mala stvar kada pored imena na uličnoj tabli neko postavi venac. To znači da iza slova još stoji i duh osobe kojoj su mnogi živi zahvalni i spremni da mu odaju poštu. Tu slavu u Beogradu ima Aleksandar Dubček, čehoslovački
Revolucija u beogradskom ugostiteljstvu: mlečni restoran
Sa boljim životnim standardom, a uporedo sa otvaranjem supermarketa i robnih kuća u Beogradu su krajem pedestih i početkom šezdesetih počeli su da niču i, danas potpuno zaboravljeni - mlečni restorani. U njih su jedni dolazili na pogačice i jogurt, dok
Prva javna garaža gradila se 11 godina
Tog septembra 1964. godine sve je bilo spremno za poduhvat koji će Beogradu doneti nešto novo, potpuno u skladu sa svetskim prestonicama tadašnjeg vremena: u Kosmajskoj ulici broj 2 trebalo je da se gradi prva velika javna parking garaža u
Biti viđen na Vra-čaru
Pre nego što je Narodno pozorište postalo centar operskog života u Beogradu, grad je imao nekoliko manjih, privatnih scena koje su gajile ljubav prema muzici i drami. Te kuće su igrale ključnu ulogu u formiranju beogradske kulturne scene u 19.
Litija u plamenu na Prestolonaslednikovom trgu
Spasovdanska litija veliki je praznik za Beograd. Beograđani su se i pre Drugog svetskog rata okupljali uz trasu kojom je prolazila, poštujući veru I tradiciju. Ali, jedno od tih okupljanja se umalo nije završilo tragično. Tog 18. maja 1934. godine
Kako je (dugo) nastajala Narodna biblioteka
Odmah pošto se vratio sa školovanja iz Nemačke u Srbiju, Milovan Spasić, 13. aprila 1844. godine zaposlio se u ”Popečiteljstvu prosvete” (ministarstvu) sa 300 talira ”stolonačelničke plate”. Prvi posao novog činovnika bio je ”da one knjige uredi, svesku sa sveskom sastavi, i da ih
