Večita promaja, senka samo u podne
Jedan od simbola gradskog prevoza, neuništive "pečurke", i dalje mogu da se vide u pojedinim delovima Beograda, posebno na periferiji, gde ranije nije bilo nikakvih nadstrešnica. Foto: FB stranica Crno-beli Beograd I ne samo to - žute i narandžaste pečurke nicale
Tihi podsetnik na davno čudo
Toliko je moćna bila srednjevekovna srpska država, tvorevina koja u to vreme nije mogla da se zamisli odvojena od crkve, da je iz monaških redova iznedrila čoveka koji će, kako kaže legenda, izraditi jedan od najvećih simbola dalekog Kremlja! Baš u
Palata građena čitavu deceniju
Beograd je sredinom 20. veka imao samo jedan sud smešten u jednu moderno opremljenu zgradu, dok su ostali bili u neprimerenim uslovima u zdanjima građenim vek ranije. Zgrada starog suda na Trgu Nikole Pašića pred rušenje Zato je krajem oktobra 1963. isplanirana
Bara na divljem ostrvu postala je jezero
Jezero na Adi Ciganliji koja je prestala da bude izolovano savsko ostrvo tek planskim uređenjem i podizanjem nasipa 1967. godine, pravo je čudo i biser ove beogradske oaze. Plan uređenja Ade po kome će 1967. ovo do tada divlje rečno ostrvo
Dugo putovanje “kući”
Tužno izgleda "Molitva" u četiri bela zida, u depou Narodnog muzeja. Figura koja odiše blagošću i pokornošću imala je neobičan i tužan put: uklonjena je sa Kalemegdana desetak godina nakon što je svečano postavljena, premeštena na drugu lokaciju, da bi
Beogradske pruge – jedna od najvećih gradskih promena
Budućnost srpske železnice su brze pruge na glavnim koridorima koji samo prolaze kroz grad, i to uglavnom tunelima i mostovima, bez zadržavanja i gomilanja na vrednim gradskim površinama. Gotovo bešumni elektromotorni vozovi iz jednog dela, bez lokomotive i niza vagona
Na Topčiderki ćuprije
Stara kafana, most ili čitav kraj grada - šta je, zapravo, Careva ćuprija i ima li još te "ćuprije"? Lokacija iznad koje se danas podiže zamršena betonska petlja sa svojim drumskim i tramvajskim nivoima koji se prepliću, sakriva "Carevu ćupriju" -
Dan Sećanja – razaranje Beograda 1941.
Retki Beograđani koji su se već probudli tog nedeljnog jutra, 6. aprila 1941. godine, prvo su čuli neku brundajuću frekvenciju iz daleka. Ličila je najviše na zujanje stršljenova oko gnezda, potmulo i preteće. Sa svakom sledećom sekundom se pojačavala sve
Beogradski helidromi
Helikopteri koji sleću usred Beograda - to je moguće ne samo na fudbalskim stadionima, već (makar teoretski) i na helidromima širom prestonice. Ipak, helikoptere možemo najčešće da vidimo kako se spuštanju na čuveni helidrom Banjički vis. Aerobaza Banjički vis nalazi se
Poslednji trag dvora u prvom beogradskom parku
Amam u Beogradu, trag prošlosti i miris orijenta u zgradi koja je davno ostala bez tople vode, nagih tela koja se naziru u pari i lepih žena