![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/sv-save-4-1.jpg)
Duga siva brada, medaljon na grudima, slika i prilika jednog patrijarha. Ali oči su mu bile krupne i svetle. Možda suviše zainteresovane za svet oko sebe.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/Screenshot_20230419_083627_Chrome-622x1024.jpg)
Jer… službovao je u nezgodno vreme, pa je, za jednog duhovnog oca, morao mnogo da gleda mnogo okolo, da meri svaku reč i svaki potez.
Patrijarh German ostaće upamćen po tome što je podneo 88 molbi za nastavak izgradnje simbola naše duhovnosti u prestonici, zdanja bez koga je danas gotovo nemoguće zamisliti vizuru centra Beograda.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/sv-sava1.jpg)
Priča o 88 molbi započela je još 1958. godine kada je patrijarh German došao na čelo SPC. To je bio istorijski perod period kada posle horora Drugog svetskog rata i posledica koje je ostavio, počinje neka vrsta blagostanja u zemlji, kog se stariji nostalgično sećaju, pamteći samo one lepe stvari.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/sv-save-6-1024x692.jpg)
Brutalni logor na Golom otoku postao je svojevrsna prošlost jer se više nisu tamo odvodili nesrećnici koji bi rekli pogrešnu reč, a verske slobode, iako ozbiljno ograničene, nisu bile i brutalno ugušene, razvijala se industrija, ali i kultura.
Crkva je u takvoj klimi teško nalazila svoje mesto u društvu i uvek je imala veliku pretnju od strane dela komunističke vlasti – da se njene svetinje ne pretvore u muzeje.
Međutim, German nije dozvolio da se hram Svetog Save na Vračaru, koji je počeo da se podiže pre katastrofalne 1941. godine, zaboravi. Nisu mu dale mira zidine kojima rat, okupacija, a potom i nova vlast nisu dali da se uzdignu do svog vrha i velike projektovane kupole koja će simbolizovati mesto gde se verovalo da su otomanski okupatori pre 3 veka spalili mošti Svetog Save.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/sv-sava-2-1024x631.jpg)
Napokon, 1984. godine, njegov san se ostvario i molbe urodile plodom. Hram je počeo da se gradi.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/sv-sava-3-695x1024.jpg)
Patrijarh je 1989. godine osveštao novu veliku crkvu, oko čije gradnje su se punom parom angažovala društvena preduzeća, a da je bilo za koga da se gradi, pokazalo je prisustvo skoro 100.000 vernika na osvećenju.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/sv-save-5-1024x697.jpg)
Bilo je, uprkos svemu, još tada kritičara koji su Germana zvali “crveni patrijarh“. Možda će se neki s tim saglasiti, a drugi, pak, reći da je samo bio razuman u okolnostima u kojima je delovao.
Nije uobičajeno da se patrijarsi penzionišu, ali Crkva je to Germanu dopustila 1990. godine, nakon teške povrede, loma kuka usled pada. Naredne godine je preminuo, a nasledio ga je patrijarh Pavle.
Patrijarh German počiva u Crkvi Svetog Marka.
U burnoj novijoj istoriji Jugoslavije, koja je doživela strahovit raspad, i patnji naroda u teškim okolnostima, patrijarh koji je delovao u jednom nezgodnom, ali ipak mirnom periodu, ostao je pomalo zaboravljen.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/sv-save-4-1024x697.jpg)
Kada danas ugledate Hram Svetog Save, setite se njegovih neverovatnih 88 molbi i isto toliko odbijanja. Možda je ta Germanova diplomatska, strpljiva i tolerantna strana, spremnost na kompromis, razumevanje realnosti u kojoj je živeo, a možda i predosećaj velike promene na koju je strpljivo trebalo čekati, bila jedini spas za sprsku crkvu, koja nije izgubila svoj kontinuitet u vreme komunizma.
Govorilo se o bliskosti patrijarha Germana i Josipa Broza Tita. Zanimljivo je da je, po ustoličenju patrijarha, koje su ispratili i državni zvaničnici, Germana primio upravo Tito.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/04/screenshot_from_2018-01-15_141813-1024x640.jpg)
Nesumnjivo je da je Broz imao interes da sa patrijarhom razgovara, možda i u četiri oka, ali zanimljivo je da je jedan komunistički vođa bio spreman da zvanično prima crkvenog poglavara.
Crkva je bila važan faktor čak i u takvoj državi. Ali, umešnost crkve bila je u tome da dobije maksimum od onoga što joj pripada i što su potrebe njenih vernika, ali oprezno i umereno sa zahtevima da se vlast, ipak, ne okrene surovo protiv nje.
Da nije sve bilo glatko govori i odnos Tita prema crkvi u vreme kada je Makedonska crkva tražila autokefalnost. To je bilo i veliko društveno i nacionalno pitanje, a Tito je odvratio da ne želi da se meša u crkvena pitanja iako je bilo jasno da bez njega nijedna velika odluka u toj državi nije mogla da bude doneta.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…