Obeležje koje bi primetili – tek kad bi nestalo
Spomenici "Narodno-oslobodilačkoj borbi" podizani su širom Jugodlavije od 1945. godine i doslovce u svakom gradu i selu. Neki od njih su neobične i veoma moderne skulpture, remek dela kojima se i danas mnogi dive, kao što je, naprimer, spomenik u
Zgrada-bombarder u Zemunu
Posle 1918. godine Beograd je postao prestonica nove države od Vardara do Triglava, a i sam je porastao, obuhvativši i Zemun i Pančevo, gradove koji su pre toga bili ne samo u drugoj državi, već praktično u drugoj civilizaciji.
Nevreme koje je podavilo ljude – tragedija na Lidu
Za samo 20 minuta koliko je trajalo nevreme koje je zahvatilo Zemun 7. jula 1966. oko 15 sati na ulicama je bilo čak - 10 centimetara grada. Snažan vetar je lomio grane, obarao drveće, a sa fabrike "Ivan Milutinović" odneo
Sveta zgrada od koje ne postoji ni trag
Kada krenete dorćolskim ulicama, niz Cara Uroša sve do Visokog Stevana, možda nećete znati da prolazite pored dve lokacije na kojima su se nekada nalazila dva veoma važna beogradska verska objekta: sinagoge Bet Izrael i El Kal Vjezo. Obe sinagoge su
Isto to samo malo drugačije – zabuna sa 4 ulice
Postoje četiri ulice u Beogradu čiji stanari su neretko morali da se traže i međusobno razmenjuju poštu, u ono vreme dok su pisma i razglednice bile primarna stvar komunikacije "na daljinu", i da se usput objašnjavaju
Kad se (za)crvenela Ribarska ulica u Zemunu
Da ne beše jedne stare knjige i nekih stidljivo pomenutih uspomena gotovo da bi se zaboravila jedna "epizoda" iz novije beogradske istorije, intirigantna i "kontroverzna" čak
Dan u kome su šine prešle Savu
Da li Vam je nemoguće da zamislite scenu u kojoj ulazite u tramvaj ispred hotela Moskva, pa se onda spuštate niz Prizrensku (da, u današnjem kontra-smeru) i izbijate preko Zelenog venca i Brankove na novi most, prelazite Savu i zatim
Drugi život stare zemunske “Konjičke škole”
Dug, masivan zid zemunske kasarne "Aleksa Dundić", bez prozora, dugo je svakome ko je odrastao u zemunskom Gornjem gradu ili kroz njega prllazio, skrivao tajne vojničkog života. To je bio simbol vojne mašinerije, zid koji je delio "slobodan" svet od
Granični simbol iščezle imperije
Vizuelni i istorijski znak Zemuna je definitivno kula na Gardošu. Ovaj nekadašnji simbol moći i dominacije jedne strane imperije poznat je kao Zemunska ili Gardoška kula. Ipak sve su to kolokvijalna imena: originalno joj je bilo „Milenijumska kula“. Ali se već
Kako je Zemun bio žigosan
Da Sava sve do Ušća postane državna granica delovalo je potpuno nezamislivo 1941. godine - verovalo se da je Zemun deo Beograda ili makar sa njim jedna celina. Sve dok nacistički okupator nije rasparčao tadašnju kraljevinu Jugoslaviju, pripojio njene delove