![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/De-anska99-1.jpg)
Deluje neverovatno ali u Beograd prvi turisti počinju sa dolaze već na prelazu između 19. i 20. veka. Bili su to avanturisti raznih fela koji su otkrivali delove Evrope prethodno vekovima pod okupacijom Osmanlijskog carstva, najviše Britanci, Francuzi i Nemci.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/Hipo-1024x768.jpg)
Ali, tek posle Prvog svetskog rata, tamo negde od 1922. godine, od kada datira i jedan holandski film, nedavno otkriven, na kome se jasno uočava da je snimljen sa namerom da približi tadašnjim Evropljanima jednu egzotičnu sredinu, Beograd postaje tačka na turističkoj mapi Evrope.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/De-anska99-1024x773.jpg)
Tome naročito doprinosi izgradnja novih pruga, uvođenje autobusa kroz grad, povećanje broja automobila i naročito – otvaranje beogradskog aerodroma i sajma, gotovo tik jednog pored drugog na zemunskom polju na levoj obali Save.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/AERODROM-KFB-5947.jpg)
Njegovim ulicama zajedno sa Beograđanima počinju da se prepliću i turisti sa raznim mapama, brošurama i preporukama za dobar provod. Hoteli samo niču, a turistički vodiči govore o istoriji i kulturi našeg grada.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/TRG-5936-PZ_0-1024x873.jpg)
Sajam je doneo pravi proboj turista – čak 250.000 posetilaca posetilo je Prvi Beogradski sajam otvoren 11. septembra 1937. na kome su se našli izlagači iz 17 zemalja sveta. Roba iz čitave Evrope, pa i šire, našla se na štandovima skoro 900 izlagača.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/7-15-1024x673.jpg)
Tolike goste nije bilo moguće smestiti samo u hotelima, pa su bili angažovani i studentski i učenički domovi, kao i privatan smeštaj.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/Sajam-vreme1.jpg)
Što se tiče samog grada, Beograd je nudio ono što i većina evropskih metropola – interesantne spomenke, tvrđavu, parkove, dobru hranu i specifičan balkanski duh. Naravno, tu je bila i kultura – popularan su bili Paviljon Cvijeta Zuzorić i Muzej kneza Pavla.
Turisti bi se okupljali na Pozorišnom trgu i divili se spomeniku knezu Mihailu, a na Čukur-česmi sažalili bi se na poginulog dečaka.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/STANICA-ZAGREB-5946-1024x658.jpg)
Monumentalni spomenici Pobedniku i Zahvalnosti Francuskoj takođe su očaravali “predratne” turiste.
A posebno je bio atraktivan novootvoreni Zoološki vrt na Kalemegdanu čiju izgradnju je pokrenuo gradonačelnik Vlada Ilić.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/Screenshot_20220930-125052_Twitter-1024x671.jpg)
Mogućnost da vide i čak dodirnu životinje o kojima su do tad mnogi imali prilike samo da ponešto čuju, poput slona, žirafe ili krokodila, za ogroman broj turista bila je neodoljiv magnet.
U to vreme veoma su bili popularni izleti oko Beograda. Zahvaljujući prugama, lukama i autobusima, koji su polazili sa raznih mesta u gradu, kraći put bio je potreban do nekog od dragocenih izletišta oko Beograda. Postojali su tzv. “šetni” vozovi i brodovi, nedeljom i praznicima.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/KAFANA-KALEMEGDAN-45634653-1-2.jpg)
Štampali su se džepni redovi vožnje koji su objedinjavali rečni, autobuski i železnički, pa i avio saobraćaj. Kompanija za avionski prevoz Aeroput je na vrhuncu svog razvoja imala 15 letelica i 13 linija, sve do Praga i Milana!
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/U8RGdnt-1024x651.jpg)
Putovalo se, dakle, i bežalo iz grada, još dok je i sam centar bio miran za današnje pojmove…
Avala, dragulj Beograda, bila je veoma popularna, kao i udaljeni krajevi poput Pančeva i Zemuna. Mnogo lakše stizalo se do Topčidera i Dedinja.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/t8rvzXt-1024x754.jpg)
Išlo se čak i do Đerdapa i Palića, a srpska “Toskana” – Šumadija i potez od Mladenovca do Aranđelovca takođe je bio nezaobilazan deo ponude ne samo za Beograđane, već i strane turiste.
I Beograđani su voleli da putuju – išlo se na more čak do Opatije. Banje su bile, takođe, veoma popularne, a naročito Koviljačka i Vrnjačka. Tridesetih godina u Beogradu su osnovani Društvo prijatelja Budve i Društvo prijatelja Vrnjačke Banje.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/b1-005-1024x613.jpg)
Pred Drugi svetski rat o turizmu u Beogradu moglo je da se govori kao o pravoj industriji – grad je raspisao konkurs za propagandni plakat, spremala se monografija na srpskom, engleskom, francuskom i nemačkom jeziku, u bioskopima su se mogli videti i promo filmovi o turističkoj ponudi prestonice.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/09/srpski-kralj-3.jpg)
Fotografija je imala važnu ulogu, pa je tako izrađena i jedna fotomonografija “Album Beograda”.
Gosti Beograda plaćali su boravišnu taksu još od 1924. godine, a svi hoteli morali su da prijave svoje goste.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…