Mesto gde su Beograđani prvi put okusili dva svetska jela
Malo ko bi vas danas razumeo kada biste u Beogradu rekli "nađimo se kod Atine". Znamo za "Moskvu", "Albaniju", "Prag", pa i "London". Ali "Atina"
Biblioteka za siromašne gde se “Ana Karenjina” čekala mesecima
Svega je bilo u Beogradu potkraj 1940. godine, ali u jednome je oskudevao. Samo dve biblioteke su postojale za široke mase. Narodna biblioteka na Kosančićevom vencu, a druga Opštinska. Zgrada nekadašnje Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu Doduše, bila je tu i najozbiljnije
“Pevačice ne smeju da namigivaju na publiku”
Do polovine 19. veka nije bilo dobre muzike po beogradskim kafanama, ali od tog vremena u njima se čuje novoosnovana građanska banda (orkestar). Ona jє najčešće svirala u pivari (Кneževa pivara) ili u kafani Šopovićeva kupališta. Ipak, već od 1852. godine
Obeležje u Žarkovu u spomen kultne ličnosti “novog talasa” 80-tih
Nije to velika kuća, ima i u toj ulici i većih, zapravo je mala zgrada. Jedna od onakvih kakve se mogu videti u mirnim krajevima Beograda malo dalje od centra. Ali, retko kada ćete na takvoj zgradi videti ploču posvećenu nekoj
Svakodnevne tuče i krvave glave zbog pijaće vode
Teško se može poverovati, a to naročito važi za naše mlađe geleracije, da je sredinom i krajem 19. veka Beogradu pretila opasnost da - ostane bez vode! Bunari su počeli da presušuju, a ono malo izvorskih česama nije bilo dovoljno i
Slobodni vukovi Neimara
Stradale ovce. Domaćin ih našao preklane. Izgrizli ih vukovi. Ovakve vesti se danas daju pročitati u novinama. To se dešava u planinskim selima, mada se nekada čopor spusti i nešto niže… A pre svega 90 godina, dakle, još
Vešala za desperadosa u mantiji
Кriminal je bio problem u nekadašnjem Beogradu, čak i pre više vekova. Prestupi iz koristoljublja bIli su najčešći, pa su tadašnje vlasti morale da se najviše obračunavaju sa tom vrstom prestupnika. Takvih kazni bilo je dosta često o čemu posebno upečatljivo
“Amerikanska distrakcija” izazvala pometnju u Knez Mihailovoj
I te 1924. godine Miholjsko leto zagrlilo je Beograd i u kasno predvečerje prvih dana oktobra na ulice izmamilo brojne šetače. Na korzou u Knez Mihailovoj bilo je najživlje. A onda negde oko sedam sati najednom su svi počeli da
Samoubistvo u Narodnom pozorištu koje je moralo da se zaboravi
Stevan Hristić, u srpskoj istoriji je poznat kao začetnik Beogradske filharmonije, jedan od prvih predavača i osnivač Muzičke akademije, tokom Drugog svetskog rata i rektor, a po ratu jedan od osnivača Udruženja kompozitora Srbije, prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije, član
Patrijarh koji je prvi testirao novi gradski most
Kad god se prisetimo tog građevinskog čuda, mosta koji bi danas bio jedinstven simbol Beograda, i krasio ga poput mnogih zapadnih metropola na dobrom glasu, moramo da uzdahnemo pred kolosalnim gubitkom. Imamo mi mnoge lepe palate, parkove, tvrđavu, ali velelepni