U inat fašisti: “gangster crnac” u kafani “Trandafilović” na Vračaru
Ono što se do dana današnjeg iz ove priče očuvalo jeste samo - mesto događaja. Istina nešto izmenjeno, sređeno, osavremenjeno, a opet, nekako, i dalje ostalo u onoj epohi. Jer, ostao je na Vračaru i jedan platan u dvorištu tog glasovitog
Kako je nastao i zašto je bio porušen impozantni “Dom Stefan Dečanski” na Vračaru
Uskoro će kod nas biti ekskluzivno objavljen treći tom knjige ”Srbija i njeno stanovništvo od rimskog doba do kraja XIX veka” Feliksa Kanica, do skoro potpuno nepoznat našoj široj javnosti. Zbog njegovog rada Kraljevina Srbija ga je odlikovala više puta:
Neprimetni podsetnik na vek dečije tuge
Malo ko od Beograđana zna da se u lepoj zgradi u Svetozara Markovića 72, danas Vojno-medicinskom centru hitne pomoći, nalazilo prvo sirotište u Beogradu – Dom sirotne dece i da je zgrada zidana baš u tu svrhu. Iako je devetnaesti vek
Kako je “Roda” postala “Buha”
Negde pred zimu 1937. godine jedno veliko jato divljih pataka preletelo je preko Beograda upravcu Zemuna. Ovo jato videli su mnogi Beograđani, ali nisu primetili da se među njima nalazi i jedna velika roda. Ova ptica je kružila nad
Majka sa 11 dece prozvana “Ponos Beograda”
Nije se samo na selima nekada rađalo mnogo dece. I Beograd je imao porodice sa više od desetoro… Iako su oskudevale u mnogočemu, bile su složne i srećne. I s optimizmom gledale u sutrašnjicu. Baš kao junakinja ove priče. A
Strava na Slaviji: kasapin dece doktor Pančo
U julu 1936. godine Beograd je potresla jedna od najgorih lekarskih afera koju grad pamti. U nju je bio umešan lekar dr Pančo Stojanović čiju su ordinaciju u Svetosavskoj ulici broj 3, nazivali crna ordinacija jer je lekar navodno obavljao nasilne
Kafane usrećile stotinu dece
Običaj je da se u kafanama ostavlja bakšiš. Naravno, konobarima. Ali sitni prilozi za kafanskim stolom, van tog čašćavanja kelnera, koji su se ubacivali u posebne kutije omogućili su da čak stotinu siromašne beogradske dece 28. jula 1933. godine otputuje
Masovna potraga za stanom u Beogradu zvana je “idilom”
Tamo negde u maju 1929. godine u beogradskim novinama pojavio se članak intrigantnog naslova "Velika seoba Beograđana". I koliko vas je sada pomislio: "Pa vidi, i onda kao i danas kad dođu praznici Beograd ostane pust jer Beograđani odu svojim
Apel lekara zbog trenda koji je ubijao žene i decu
- Vrlo često žena samoubica i nema nameru da okonča sa nesrećnim životom, već više želi da pokaže pred mužem, verenikom svoje povređene osećaje. Međutim, otrov koji ulazi u nežne sluzokože jednjaka i stomaka ne vodi računa o sentimentalnim pobudama
“Speak English? Njet” – eksperiment u 12 beogradskih škola 1969. godine
Da je znanje stranih jezika važno za obrazovanje mladih generacija, prosvetne vlasti u Beogradu shvatile su sredinom šezdesetih godina prošlog veka. Planiralo se i većalo po raznim odborima, da bi 1. septembra 1969. godine, za početak u eksperimentalnih 12 osnovnih