“U svetu brale nema ljubavi”
Jedan od verovatno najvećih tereta koji jedan umetnik može da ponese, jeste teret života i rada u senci slavnog pretka. Bez obzira na epohu, medij ili žanr, stvaralaštvo pod balastom velikog predačkog imena, bez ikakve sumnje, predstavlja veliki pritisak kome nije
12 i po kilometara iz Beograda bili su najveći korak 1977. godine
Još početkom sedamdesetih godina prošlog veka pojavili su se planovi za izgradnju novog autoputa sa 6 traka od Beograda do Niša. Prema zamisli stručnjaka on je isplaniran na trasi u prethodnim decenijama izgrađenog Moravskog puta, već po formatu i propusnosti dobrano
Zaboravljene junakinje beogradskog života – telefonistkinje
Odvajkada su ljudi bivali u nekakvoj žurbi, bez strpljenja i obzira za druge, idući ka nekom svom cilju. Tako je i 1927. godine bilo najlakše svoj bes iskaliti na ženama koje su radile u telefonskoj centrali! Nekada je svaki poziv
Kako je Beograd po drugi put pao u turske ruke – 1740. godine
Pune dvadeset i dve godine, od 1717 do 1739. godine, Beograd je predstavljao pravu baroknu prestonicu austrijske provincije, u izvorima poznate kao Kraljevstvo Srbija. Iako je delovalo da se srpski živalj konačno oslobodio vekovnog ropstva pod nemilom turskom upravom, te
Ukleta ledina i uništen stambeni blok – “park” na Slaviji
Urbana istorija ne govori i ne piše o tome kako je krajem šezdesetih taj stambeni blok bio određen da nestane pod bagerima.
Kako je izgledao barokni nemačko-srpski Beograd
Prvi veći pokušaj da se Beograd od orijentalne kasabe pretvori u moderan evropski grad, načinjen je neposredno nakon velike pobede Eugena Savojskog, izvojevane avgusta 1717. godine pod okriljem magle, o čemu je već pisano na stranama Kaldrme. Beograd nakon ovog
Najmodernija školska zgrada stara 84 godine
Jedna od najlepših zgrada na Zelenom vencu, u Jug Bogdanovoj ulici, moderna višespratnica sa upečatljivom "rešetkastom" fasadom i žutim detaljima, privlači pažnju baš svakome ko prođe ovim delom grada. Jedinstven trag stila Beogradske Moderne i danas odiše lepotom, nakon skoro 90
Zašto su morali da uvedu prijemni za beogradske gimnazije još pre 173 godine
Pre tačno 173 godine, odnosno tokom školske 1849/50. godine, širom Кneževine Srbije održani su prvi prijemni ispiti za sve gimnazijalce. Ova mera doneta je na zahtev direktora Beogradske gimnazije Luke Pavlovića, zbog neujednačenog osnovnog obrazovanja među učenicima koje je, kako
Šta znate o najvećem beogradskom selu?
Da li ste se nekad zapitali - koje je najveće beogradsko selo? Mnogi bi, što iz šale, što iz zbilje rekli: Borča, Batajnica, Kaluđerica, Sremčica
Telefonski imenik iz 1919. otkrio je bahatost ministara kraljevske vlade
Krajem septembra i u prvim danima oktobra 1919. godine Beograđani su dobili priliku da nabave svoj prvi telefonski imenik. U njemu je Ministarstvo pošta i telegrafa na jednom mestu navelo spisak svihtadašnjih telefonskih pretplatnika. Kao što je običaj da se