![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/12/Beograd-Umka-Apoteka-_slika_O_131202053.jpg)
Vračar je danas jedna mala centralna beogradska opština. A nekada je bila gotovo periferna i, verovali ili ne – najmnogoljudnija.
Vračar je bio svojevrsni novi Beograd dvadesetih godina prošlog veka.
Naravno, on tada nije bio opština, ali je u popisu definisan kao deo grada.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/12/Kraljevina-Yu-1921-Beograd-Razglednica_slika_O_73521205-1024x645.jpg)
Ceo Beograd je 1921. imao 111.739 stanovnika, od čega je na Vračaru živelo 37.560 duša. Treba imati i u vidu da su se granice Vračara vremenom menjale. Sledeća po veličini bila je Palilula sa 26.235 stanovnika.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/12/Screenshot_20231222_074410_Chrome-755x1024.jpg)
Na Dorćolu je živelo 13.911 stanovnika. Strogi centar grada bio je manje naseljen, doduše, reč je i o značajno manjen prostoru. Tako je Varoš imala 6.595 stanovnika, a Terazije 7.038.
Na Savamali popisano je 11.924 osoba, a na Topčideru i Senjaku 8.476.
I to je bio Beograd.
Ipak, u okolini je živelo još 138.920 žitelja. To su sela koja su, očigledno, bila i te kako živa.
Vračarski srez brojao je 30.562 stanovnika, od čega je najviše živelo u Ripnju (4.755).
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/12/Domacicka-skola-u-selu-Ripanj-srez-Vracarski-1937.jpg)
Tu su spadala, osim Ripnja, i sledeća sela: Beli Potok, Veliki Mokri Lug, Veliko Selo, Vinča, Višnjica, Žarkovo, Železnik, Zuce, Jajinci, Kaluđerica, Kneževac, Kumodraž, Leštane, Mali Mokri Lug, Mirijevo, Pinosava, Resnik, Slance i Čukarica. Dakle – Čukarica tada još nije bila deo Beograda kao naselja.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/12/Fotogr.-Umke-001-cirina-trasa-random.jpg)
Dakle, Vračar je obuhvatio gotovo sva beogradska sela, osim Grocke i okoline.
Srez Grocka imao je 22.433 stanovnika, srez Kolubara (danas Lazarevac) 24.874, a srez Kosmaj (danas Sopot i Mladenovac) 33.518.
Postojao je i srez Posavina (danas Obrenovac i Barajevo) sa 27.533 stanovnika.
Broj Srba i Hrvata, koji su se u popisu računali zajedno, u Beogradu je iznosio 96.252, Slovenaca 1.059, Čehoslovaka 1.599, a Rusa 1.999. Bilo je i Mađara (1.478), a najveću nacionalnu manjinu činili su Nemci (4.077).
U Beogradu je tada živelo i 487 Turaka.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2023/12/Kraljevina-Yu-1921-Beograd-Razglednica_slika_O_73469929-1024x639.jpg)
U čitavoj kraljevini bilo je više od 150.000 Turaka, a oni i danas nastanjuju delove Prizrena.
Zemun, koji je tada bio poseban grad imao je 18.528 stanovnika. Najbrojniji su bili Srbi i Hrvati, a najveća nacionalna manjina Nemci, kojih je bilo 6.631
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…