![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/03/1-4-1024x683-1.jpg)
Čim se sa vrha Kosmaja spustite strmim šumskim stazama, nailazite na pravo srednjevekovno blago – stare zidine manastira Kastaljan i upaljene sveće na mestu gde se nekada uzdizala crkva.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/05/1-4-1024x683.jpg)
Na prelepom mestu, skriven od glavnih puteva, Kastaljan poznaju uglavnom samo meštani, koji ne dozvoljavaju da svetinja ode u zaborav, ali i oni koji se s namerom i znanjem o ovom mestu upute na njega ne bi li ga i sami istažili.
Sve izgleda kao lavirint starih zidina, a ponegde se nazire polaz, ostaci prozora, vrata.
A to je bio deo daleko većeg kompleksa nastalog krajem 13. veka, najverovatnije za vreme vladavine kralja Dragutina, koji je činila manastirska crkva, konak, trpezarija, groblje.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/05/Fresco_of_Stefan_Dragutin_Arilje.jpg)
Pretpostavlja se da je zdanje obnovio despot Stefan Lazarević, prezidavši crkvu, konak i trpezariju. Dokaz tome su ostaci dekoracije karakteristični za moravsku arhitekturu.
Inače, despot Stefan Lazaević bio je vezan za Beograd, koji mu se nedavno odužio i spomenikom, ali i za planinu Kosmaj.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/05/Stefan_Lazarevic-freska.jpg)
Manastir je bio posvećen svetom Đorđu, a ostalo je u starim spisima zabeleženo da je sredinom 16. veka imao bratstvo od čak 10 monaha.
Tada se selo u kome se nalazio zvalo Gornja Trnava ili Trgovčević, a danas je to deo Nemenikuća.
Manastir je tokom otomanske okupacije najpre opusteo, a potom je i razoren u 17. veku, nakon “Velike seobe Srba”.
Inače, crkva je bila sazdana od kamena, ali je potom bila i omalterisana.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/05/1-1-1024x683.jpg)
Uprkos tome što kompleks naizgled deluje kao da su od njega ostale samo gole zidine, stručnjaci su uspeli da otkriju i fragmente fresaka, odnosno njihovih ukrasa, ornamenata i pokog ćiriličnog slova.
Na prostoru ispred crkve otkrivena su i tri groba monaha, ali ne i zabeleške o njihovim imenima. Ispod temelja konaka nađeni su i stariji grobovi…
Inače, Kastaljan nije zasigurno bio ovako pusto i skriveno mesto u srednjem veku – deo konaka bio je rezervirsan i za prolaznike koji u manastir nisu svraćali. To su bili razni putnici i karavani koji su se pred Kastaljanom zaustavljali.
Međutim, i pre srpskog manastira ovde je postojalo nešto – još su stari Rimljani baš to mesto odabrali za vojni logor, kako bi štitili kosmajske rudnike.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/05/1-5-1024x683.jpg)
Kada prilazite ovom mestu, morate znati da ulazite u svetinju, to nisu samo puste zidine.
Naime, pre dve decenije je na Đurđevdan održana prva služba nakon tri veka. Postavljen je i iguman, ali za eventualnu obnovu mora da se ipak sačeka završetak kompletnih arheoloških istraživanja.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…