![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Molitva_.png)
Tužno izgleda “Molitva” u četiri bela zida, u depou Narodnog muzeja. Figura koja odiše blagošću i pokornošću imala je neobičan i tužan put: uklonjena je sa Kalemegdana desetak godina nakon što je svečano postavljena, premeštena na drugu lokaciju, da bi i odatle posle nekoliko decenija ponovo bila sklonjena i odložena “do daljeg” .
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/222802_279715728-534985671324409-6388796857981365061-n_iff-767x1024.jpg)
Možda je za skulpturu koja se toliko selila negde dobro da na kraju bude na sigurnom, ali ipak, to je mesto skriveno od očiju javnosti. A napravljena je da bude ukras Kalemegdana i Beograda.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/novosti-1024x712.jpg)
Na sreću, kako se čuje ovih dana, konačno je došao trenutak da se ovo vredno i zanimljivo delo vrati tamo gde pripada, u park koji je u vreme kada je ova statua postavljena, brižljivo uređivan da bi postao kultna beogradska oaza, na istorijski i geografski najvažnijem mestu u gradu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/molit.png)
Da se malo osvrnemo na ovaj zaista “izgubljeni biser“ beogradskog spomeničkog nasleđa: delo je čuvenog vajara Frana Kršinića, Beograđanima najpoznatijeg po čuvenom spomeniku Nikoli Tesli ispred ulaza u Elektrotehnički fakultet na Bulevaru kralja Aleksandra.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Krsinic.jpg)
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Kip_Nikole_Tesle_ispred_Elektrotehnickog_fakulteta_u_Beogradu-768x1024.jpg)
Prvi put je “Molitva” bila prikazana na izložbi u Novom Sadu pre gotovo sto godina, maja 1924. Ipak, nije poznat tačan datum njenog postavljenja na Kalemegdan, negde sredinom tridesetih godina, mada se sve drugo zna: motiv je preuzet iz ranog hrišćanstva i predstavlja mladu ženu u molitvi, odakle je i dobila zvanični naziv.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/mol1.png)
Ipak, najzanimljiviji je razlog njenog postavljanja na Kalemegdan. Prema navodima čuvenog našeg pisca Branislava Nušića koji je u to vreme predsedavao gradskom komisijom “za ulice i spomenike”, objavljenim u tadašnjim “Beogradskim novinama“, postojala je “tvrda namera” da se podigne spomenik slovenačkom grofu Ulrihu Celjskom koji je poginuo braneći Beograd od turske najezde 1456. godine, a čija žena je bila srpska grofica Katarina Branković, ćerka srednjevekovnog despota Đurađa Brankovića.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/brankovici.jpg)
Zbog te slovenačko-srpske veze oličene u braku Ulriha i Katarine, i žrtve u odbrani Beograda, ovaj spomenik je dobio važno mesto u tadašnjem planiranju izgleda grada.
Jer, upravo su zvezde sa grba grofova celjskih postale deo zvaničniog grba nove Kraljevine Jugoslavije kao simbol Slovenije. U duhu zbližavanja naroda koji su konstitutivni u Kraljevini , Srba i Slovenaca , takav spomenik nosio je jaku simboliku.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/Grb_Kraljevine_Jugoslavije_1922-1945.png)
Sama Katarina, za koju se veruje da je žena simbolički prikazana na ovom spomeniku, preminula je dosta kasnije od supruga, 1492. godine i sahranjena je u manastiru u selu Konče u današnjoj Makedoniji. Nakon stradanja muža, odrekla se svojih poseda u današnjoj Sloveniji i preselila se kod svoje sestre Mare, i same udovice, i to turskog sultana Murata.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/278509_279650399-534985641324412-5208685532497465868-n_orig.jpg)
“Molitva” je sve do izbijanja Drugog svetskog rata bila jedan od popularnih beogradskih spomenika i služila je često kao omiljeno mesto za fotografisanje.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/mol.jpg)
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/zen-akoj-amisli-1.jpg)
Uklonjena je 1948. godine da bi na mestu na kome se nalazila nove komunističke vlasti sagradile grobnicu u koju će polagati tela istaknutih funkcionera koji su poginuli u ratu ili umirali posle njega.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/grobnica-narodnih-heroja-1-v.jpg)
Premeštena je u park “Manjež” gde je stajala neugledno i zabačeno sve do 1993. godine kada je prilikom manje obnove parka netragom nestala.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/skulptura-molitva-krsini.jpg)
Dugo se verovalo da je zauvek izgubljena da bi se pre desetak godina pojavila informacija da je otkrivena u depou Narodnog muzeja.
Ipak, trebalo je da prođe dosta vremena od tada, da bi se konačno pokrenula akcija za konačni povratak ovog lepog i istorijski važnog spomenika na njegovo originalno mesto.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/NCkBORg-723x1024.jpeg)
Inače, zanimljivo je da to nije prvi spomenik koji se sada vraća na Kalemegdan. Kada je 1916. godine porušen spomenik Karađorđu, podignut svega tri godine ranije, u spomen na srpske ustanke protiv turske okupacije, od strane austro-ugarskih okupatora, verovalo se da je kompletna kompozicija tog dela zauvek nestala. Ispostaviče se da je, gotovo identično kao što je sada slučaj sa “Molitvom”, jedan segment ipak ostao sačuvan i to – upravo u depou Narodnog muzeja.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/05/21395718095fabcac2b1911504287076_v4_big.jpg)
Bila je to skulptura slepog guslara Filipa Višnjića koja je svečano vraćena na originalnu lokaciju 2021. godine.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…