“Šareni tramvaji donose zaradu”
Sećate li se šarenih, brendiranih autobusa GSP-a? Sve je krenulo početkom devedesetih, slomom komunizma, kada se gradski prevoznik priključio komercijalnoj trci, ali je, osim dobrog prihoda u reklamama, po svim drugim parametrima ekonomije - žestoko popustio. Imali smo stare autobuse s drvenim
Kad je “telefonska banda” harala gradom
Preko noći digli su tog avgusta 1924. krov sa telefonske centrale u Kosovskoj. Došlo je bilo vreme da se nadzida i treći sprat, jer zahteva za priključcima je bivalo više nego što je moglo da se opsluži. Originalni projekat centrale pre
Revolucija koja se nije desila: bez tramvajskih šina i žica na Slaviji
"Slavija bez tramvaja", bombastičan je naslov u dnevnom listu "Večernje novosti" koji je 1980. godine sigurno trgnuo mnoge Beograđane! Izgleda da se urednik malo poigrao, jer bi to danas bio pravi "klikbejt". A u tekstu sve lepo piše
Najmodernija fabrika Beograda sa ambulantom i restoranom za radnike
Dok zgradu bivše Fabrike hartije u Bulevaru vojvode Mišića čeka novi život i da postane Muzej Nikole Tesle, ”američka priča” njenog graditelja i prvog vlasnika Milana Vape, koji je od šegrta postao jedan od vodećih srpskih industrijalca, ostaće dokaz da
Opelo koje je počeo pop a završio imam
Prijatelji i poštovaoci uglednog Beograđanina Vlade Jovanovića bili su zatečeni kada su 16. oktobra 1933. godine došli na njegovu sahranu na Novom groblju. Umesto da na večni počinak isprate svog velikog prijatelja, prisustvovali su nezapamćenom događaju, a glavnu ulogu u
Sprava koja je donela telekomunikacije u Srbiju
"Na našem telegrafu izmestila se juče žica i preko Save, pa je tako naš glavni grad sada skopčan telegrafskom vezom sa Zemunom, a preko ovoga i sa ostalim glavnim gradovima Evrope. Od danas u Beograd već mogu stizati telegrafske, a
Majstor diplomatije koji je učinio mnogo za modernu Srbiju
Današnje generacije skoro ništa ne znaju o jednom od najuglednijih stanovnika Beograda devetnaestog veka, sivoj eminenciji srpske politike, heroju naših velikih diplomatskih pobeda kada smo dobili gradove od Turaka i nezavisnost države, jednom od pisaca Ustava iz 1869. i 1888.
Litija u plamenu na Prestolonaslednikovom trgu
Spasovdanska litija veliki je praznik za Beograd. Beograđani su se i pre Drugog svetskog rata okupljali uz trasu kojom je prolazila, poštujući veru I tradiciju. Ali, jedno od tih okupljanja se umalo nije završilo tragično. Tog 18. maja 1934. godine
“Živi zid” od pet solitera po uzoru na odbranu Tita u Drvaru
Duž tadašnjeg Bulevara Oktobarske revolucije, nešto kasnije nazvanog Bulevar mira, a danas Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića, početkom šezdesetih, na obodu park-šume nazvane po čuvenom parku u Londonu "Hajd park", na površini od 77.600 kvadratnih metara počelo je kopanje temelja
“Banane” koje su osvojile Beograd
Poznati u gradskom žargonu kao "Banane", prvi moderno dizanjirani telefoni koji su imali tastaturu na samoj slušalici, osamdesetih su godina i bukvalno osvojili Beograd. Kao nova tehnološka moda, viđena u tadašnjim holivudskim filmovima i popularnim američkim TV serijalima poput famozne