Kako smo se menjali – televizor i mi
TV bez daljinskog upravljača, u obliku kutije, sa ekranom koji je tek nešto veći od tableta koji deca imaju u školama - za te generacije je pravo čudo. Kako se tu pojavljuje slika i kako se dugmićima menjaju kanali i
Dan Sećanja – razaranje Beograda 1941.
Retki Beograđani koji su se već probudli tog nedeljnog jutra, 6. aprila 1941. godine, prvo su čuli neku brundajuću frekvenciju iz daleka. Ličila je najviše na zujanje stršljenova oko gnezda, potmulo i preteće. Sa svakom sledećom sekundom se pojačavala sve
Volfgang Amadeus Mocart u Mirijevu
Ima li lepšeg imena za jednu ulicu od, naprimer, Čarobne frule? E, upravo jedna, doduše mala, ulica na Mirijevu nosi upravo naziv čuvene opere bajkovitog naziva. https://www.youtube.com/watch?v=VyBX2k2M43Q A još je neobičnije da ta uličica spaja - obratite sad pažnju - Mocartovu i Elvirinu
Beogradski helidromi
Helikopteri koji sleću usred Beograda - to je moguće ne samo na fudbalskim stadionima, već (makar teoretski) i na helidromima širom prestonice. Ipak, helikoptere možemo najčešće da vidimo kako se spuštanju na čuveni helidrom Banjički vis. Aerobaza Banjički vis nalazi se
Neki novi krugovi
Možda je najpoznatiji, ali famozni "krug dvojke" nije jedini krug gradskog prevoza koji simbolično omeđuje čitav jedan deo grada, u ovom slučaju njegovo staro jezgro. I ranije smo pisali o rubnom krugu linije 700, koja povezuje celu Batajnicu. Recimo, na Čukarici
Pre 60 godina otvoren je novi beogradski aerodrom na Surčinu
Bio je lep prolećni dan 28. aprila 1962. godine kada je predsednik SFRJ, Josip Broz Tito, simboličnim presecanjem vrpce, pustio u rad novi beogradski aerodrom u Surčinu. Ovaj objekat bio je u tom trenutku među najmodernijim vazduhoplovnim pristaništima na svetu. Izgrađen
Veliki Pešićev plan iz 1972. godine – “Beograd 2000”
Kada je Branko Pešić, najveći predsednik Skupštine Grada Beograda u novijoj istoriji, 23. marta 1972. godine, pred tadašnjim kompletnim državnim vrhom koji je predvodio Josip Broz Tito, predstavio budući plan razvoja prestonice, prva stvar koju je rekao bilo je da
Pilot-as iz Španije po kome se zove ulica na Dedinju
Smeo pogled, blagi osmeh
Dubrovčanin koji je štampao prvu beogradsku knjigu
Znate li da je 17. avgusta daleke 1552. godine odštampana prva knjiga u Beogradu? Naziv joj je bio “Četvorojevanđelje”. Knjigu je ćiriličnim slovima štampao Trojan Gundulić, član Dubrovačke kolonije u Beogradu i vlasnik prve beogradske štamparije. "Firmu" je prvobitno osnovao
Poslednji trag dvora u prvom beogradskom parku
Amam u Beogradu, trag prošlosti i miris orijenta u zgradi koja je davno ostala bez tople vode, nagih tela koja se naziru u pari i lepih žena