NAJNOVIJE
Top

Bogata žitna sremska ravnica ne bi izgledala tako da u Beogradu, tačnije, kroz Bežaniju, nije prokopan jedan veliki kanal, poznat pod imenom Galovica.

Ono što, međutim, jeste činjenica, to je da ovaj kanal mnogi nikada nisu videli. Ostao je skriven i obrastao raznim rastinjem, a njegove tajne poznaju samo ribolovci i avanturisti.

Galovica je deo beogradskog sistema vodotokova i to veoma važan, jer prikuplja sav višak vode iz Srema, posredstvom velike kanalske mreže. Zbog tog značaja ovog kanala za vodosistem leve obale Save, formirano je i posebno preduzeće koje se bavi njegovim održavanjem.

Redovno odrżavanje kanala omogućava da zadrži svoju ključnu ulogu u vodosistemu sremske ravnice, baš kako je i predviđeno njegovom izgradnjom pre više od sto godina

Kanalska mreža u Sremu postoji više od veka, a Galovica se svojevremeno ulivala u Savu u zoni prvih novobeogradskih blokova.

Čak i kada je podignut Blok 45, mogao se na fotografijama videti i ovaj kanal, za koji mnogi kažu da je bio omiljeno mesto za kupanje žitelja obližnjeg sela Bežanija koje je polako nestajalo kako se grad širio sedamdesetih i osamdesetih pa sve do našeg vremena.

Snimak iz vazduha sela Bežanija i novog Bloka 45 iz sedamdesetih: na desnoj strani se vidi sjaj vode u kanalu Galovica (fotografija Ivo Eterović)

Nestala je tada i orginalna Galovica, zapravo – preusmerena je, pa se sada u Savu uliva više uzvodno, između Bloka 45 i Ostružničkog mosta.

Ovaj kanal je dug čak neverovatnih 50 kilometara, a širok desetak metara, i oko njega putevi nisu uređeni baš dužinom čitavog toka oko Novog Beograda, što mu i dalje daje auru autentične prirode.

Kroz gusto granje šipražja provlače se ribolovci jer u njoj, uprkos blizini velikih naselja i zgrada, itekako teče život: štuka, bela riba, kederi, babuške samo se neke od najčešćih vrsta u kanalu.

Da je čovek morao mnogo da radi na tome da ove ravnice budu plodne i zaštićene od poplava, ali i navodnjavane kad zatreba, pokazuje činjenica da je “Zadruga za isušenje jugoistočnog Srema” osnovana još davne 1902. godine, u vreme dok je to bila teritorija Austrougarske carevine.

Izgrađeni na vodoplavnom zemljištu: blokovi Novog Beograda

Novi Beograd je tada i još dugo nakon toga bio jedna velika bara – slika i prilika “pitome” ravnice.

Naši preci morali su dobro da se oznoje da bi kanalska mreža sremske ravnice bila izgrađena, a voda se povukla i preusmerila u glavne vodotokove. A poplaveto je tek bila muka kad nadođu Sava i Dunav!

Centrala” za uređenje vodotokova u čitavom jugoistočnom Sremu bio je Zemun. Tu se nalazila spomenuta Zadruga, a mreža kanala širila se i gradila sve do 1952. godine. Tada je konačno završeno, verovalo se, obuhvatanje plodne ravnice sistemom za regulaciju voda.

Tako je posle pola veka formiran kompletan sistem sremskih kanala čime je zaokruženo melioraciono područje Zemunske vodne zajednice.

Preduzeće zaduženo za održavanje ove mreže dobija naziv po glavnom kanalu – Vodoprivredno privredno društvo “Galovica”.

Ovo regionalno društvo danas se bavi ne samo održavanjem veoma razgranatog sistema kanala na teritoriji opština Zemun, Novi Beograd, Surčin, Stara Pazova, Inđija, Pećinci, već čak i Rume i Iriga.