![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/09/356e19d5e7fff35f8624cd8852d768fe.jpg)
Jedna od centralnih beogradskih zgrada na današnjem Trgu republike (do 1945. zvao se Pozorišni trg), koja ga i formira zajedno sa Narodnim muzejem i Narodnim pozorištem, moderna i svedena “Palata Riunione” bila je mesto u kome je do 6. aprila 1941. godine – carovala nemačka špijunaža.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/09/404284_3051545724728_2104970590_n.jpg)
To je bila zgrada Ferkersbiroa – Saobraćajnog (“turističkog”) ureda Hitlerovog Trećeg rajha.
Nemci su gajili dobre kulturne i privredne veze sa Jugoslavijim, a naročito sa sopstvenom manjinskom zajednicom u zemlji. A u samom Beogradu je za oko dve decenije nemačka kolonija narasla sa 137 na 5.000 članova.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/09/307817_2468895718842_295884263_n.jpg)
Pored tih pet hiljada jkoji su se od 1934. u sve većem broju doseljavali u Beograd, neko će reći – po zadatku, – na široj teritoriji grada živelo je oko 10.000 domicilnih Švaba, najviše u Zemunu i Pančevu.
Preko tih veza širila se i špijunska mreža, a poseban zadatak imali su – “turisti“. Takozvani “Nemački Turistički biro” bio je stanica za Nemce koji bi dolazili da vide lepote naše zemlje. U ovom centru, čiju je delatnost vlast tolerisala, usmeravao se rad putnika angažovanih da na terenu prikupljaju sve informacije od značaja za Treći rajh.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/09/552566_3504708533515_17257095_n.jpg)
Tako naivno, sa jednim koferom, “znatiželjni tursisti” obilazili bi Srbiju i druga područja sa precizno datim instrukcijama šta to treba da vide.
Ferkersbiro je otvoren 1934. godine, a četiri godine kasnije njime rukovodi Karl Kraus, budući šef Gestapoa za Beograd.
Svima su dobro poznate i slike sa beogradskog Sajma, na kojima se vijore nacističke zastave i predstavljaju vrhunski proizvodi iz Nemačke. Privredna saradnja bila je, takođe, izuzetno važna karika u špijunskom lancu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/09/541939_3486875367697_132658123_n.jpg)
Tu su bile i razne banke, kao i preduzeća koja su Nemci formirali u Jugoslaviji. Godinu dana pre rata osniva se moćna Jugomontana, preduzeće koje je u nesrećnim ratnim godinama poslužilo za izvoz ruda iz Srbije. Nemačkoj nacističkoj mašineriji sirovine su bile izuzetno značajne, pa ne čudi njihovo ulaganje u pruge tokom perioda okupacije.
Oni koji su nacistima najviše pomogli bili su lokalni Nemci, koje je mašinerija malo po malo uvlačila u prljavu rabotu. Reč je o koherentnoj i dobro organizovanoj manjinskoj zajednici koja je imala svoja udruženja, organizacije, sportska društva, osnovne škole, pa čak i gimnaziju.
Svi Nemci koji su živeli u stranim državama bili su učlanjeni u Narodni savez za Nemce u inostranstvu.
Priredbe, izleti, štampa, film… sve te obične kulturne aktivnosti lokalnog stanovništva bile su plodno tle za širenje nacističke propagande.
Osnovana je Folksdojčerska centrala, nacistički centar za veze sa organizacijama nemačke narodnosti u inostranstvu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/01/logor-7.jpg)
Nacisti su ovladali i organizacijom Kulturbund lokalnih Švaba i tako je ona počela da radi po “firer” principu. Beogradska, zemunska i pančevačka organizacija Kulturbunda imale su svoje vođe.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/01/logor-5.jpg)
Kampanja je postala toliko agresivna, da je jedan nemački putnički avion neposredno pred aprilski rat prilikom sletanja u Beograd u niskom letu prošao iznad igrališta nemačkog Sportskog društva u Zemunu i bacao letke.
Vlast je počela da suzbija ovu pojavu, koja je uzela maha, ali kasno…
Da je Beograđanima bilo jasno o čemu je reč, najbolje se videlo na demonstracijama 27. marta: ove prostorije su bile prve kamenovane i demolirane na samom početku protesta.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/09/386128_2790783925846_261096124_n.jpg)
Istovremeno, ista sudbina je snašla i biroe u Pančevu i Zemunu. Prvi Srbi koji su bili obešeni i streljani u Pančevu odmah po ulasku nacista, sredinom aprila 1941. bili su upravo oni koji su zapamaćeni od strane komšija Folksdojčera da su tog dana na demonstracijama učestvovali u demoliranju biroa u ovom mestu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/09/ba006080-1024x720.jpg)
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…