![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-1-scaled.jpg)
Kada je 1995. godine uz pompu otvorena železnička stanica “Vukov spomenik“, među stanovnicima Beograda se pronela “vest” da je Beograd preko noći dobio “metro“.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-1-1024x694.png)
Usred crnih devedesetih dobili smo ulaz u tunel, nije se naziralo svetlo na njegovim krajevima, a ljudi su, ne razumejući najbolje šinske sisteme, proglasili ovu podzemnu stanicu metroom.
Vukov spomenik zaista jeste jedan od simbola beogradske gradsko-prigradske železnice. I za ovih 26 godina i te kako se isplatio. Doći vozom do srca grada, za svega tridesetak minuta sa daleke periferije, to je bilo zaista pravo čudo.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-3.png)
Ono što nije, međutim, štimalo jeste činjenica da Beovoz nikada nije bio tačan. Mogli ste sat vremena koračati sablasno praznom stanicom čekajući pokazak čije bi se kašnjenje na svakih 10-20 minuta odlagalo za još toliko.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-3.jpg)
Osmišljen kao prigradska železnica grada, koja povezuje Batajnicu, Pančevo i Resnik, krajem osamdesetih godina Beovoz je imao svetlu budućnost. Vozovi su bili novi, u njima je važila markica GSP, a novi beogradski železnički čvor u Prokopu, sa dugim tunelima ispod grada, pružao je idealne uslove za njegov ravoj.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-4-1024x683.jpg)
Stanice su svakako bile dobro pozicionirane – Pančevački most omogućio je odličnu vezu sa Karaburmom i Borčom, Karađorđev park – to je zapravo Autokomanda, Novi Beograd povezan je tramvajima, a Tošin Bunar autobusima 601 i 71. Vukov spomenik bio je samo “tačka na i”.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/Beovoz.png)
Beovoz je brzo “ispao” iz sistema objedinjene naplate prevoza. Ali, u vreme sankcija, gužvi u autobusima, štrajkova i, posebno, u vreme procvata novobeogradskog i pančevačkog buvljaka, Beovoz imao je svoje periode kada se u voz nije moglo ući od gužve!
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-5-1024x683.jpg)
A onda, sistem je počeo polako da propada. Polazaka je bilo sve manje, a i putnika.
Međutim, jedno slovo donelo je ključnu promenu. Umesto Beovoz, sistem gradske železnice nazvan je “BG voz”. Po prvi put vozovi su išli na svakih 15 minuta, važile su sve vrste karata i sve to ekspresno je vratilo putnike. Sve je već ličilo na sisteme u razvijenim gradovima, pa čak i na metro. I, više nije bilo uobičajenih kašnjenja.
Ipak, BG voz nije metro.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-2.png)
Ali, to “slovo” koje smo spomenuli u stvari krije potpuno novi koncept razvoja ovog transporta. Ne samo što je Grad Beograd sada preuzeo kontrolu nad polascima, naravno, u dogovoru sa železničkim preduzećima, već je BG voz dobio svoje mesto – u odnosu na budući metro.
Tačnije, BG voz je po prvi put kroz niz gradskih dokumenata prepoznat kao deo javnog prevoza, u koji će grad da ulaže, a koji će se sa metro linijama i tramvajima “nadopunjavati“. Vizija iz 1988. godine je tako po prvi put dospela tamo gde je i bila zamišljena.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-6-1024x683.jpg)
Radovi na infrastrukturi koji su doneli redukcije u BG vozu privode se kraju. U budućnosti očekuje se gradnja potpuno novog kraka ka Surčinu, Aerodromu, Nacionalnom stadionu i Obrenovcu, ali i ka Železniku, gde već postoji pruga ispod Vidikovca.
Malo ljudi zna da postoji i tunel koji Vukov spomenik povezuje sa Karaburmom, ali nema pruge ni stanice – i to će u budućnosti biti promenjeno.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/Untitled-3-1024x698.png)
Postojeće linije povezuju Batajnicu i Ovču, potom Resnik i Ovču, a sežu do Mladenovca i Lazarevca. Biće uvedena i linija za Umčare. Međutim, za razliku od metroa koji se gradi od nule, dinamiku uvođenja novih polazaka i linija BG voza diktira postojeća državna železnička infrastruktura.
Ono što je interesantno jeste da je BG voz jedini sistem transporta u gradu koji od početka do danas ima potpuno ista vozila – jednostavne i funkcionalne garniture proizvedene u Rigi, glavnom gradu baltičke države Letonije. Menjao se samo enterijer – od braon sedišta presvučenih imitacijom kože, preko plavog pliša, pa sve do plastičnih sedišta, kao u autobusima. Kada vozovi pređu određen broj kilometara, oni se remontuju i tako im se obezbeđuje dugi vek trajanja.
Ipak, budućnost BG voza su nove garniture, koje odgovaraju savremenim standardima gradskog i prigradskog prevoza.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/bg-voz-1024x612.jpg)
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…