![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/1700.god_.jpg)
Jedna od najstarijih sačuvanih građevina Beograda nalazi se – u Batajnici
Zaštićeni spomenici kulture na dalekoj periferiji grada, ako izuzmemo stratišta, kojih je, nažalost, bilo mnogo u beogradskoj istoriji, retko se viđaju, ali to ne znači da oni ne postoje.
Tako čak i u Batajnici, dalekom predgrađu Beograda, možete videti zgrade koje su vredne pažnje.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/Batajnica_cc1880-1024x593.jpg)
To su crkva i škola, koje su opstale i obeležavale centar Batajnice još iz perioda 18. veka. Mesto se širilo, delom urbanizovalo, a stari deo naselja i dalje odoleva promenama i podseća na obično sremsko selo.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/IMG_7690-1-1024x683.jpg)
Crkva i škola još su tu da svedoče da to selo nije bilo nimalo bezanačajno mesto za Srbe u nekadašnjem austrougarskom delu današnje teritorije Beograda, koji mu je pripojen posle kraja Prvog svetskog rata 1918. godine.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/epizoda-08-mapa-1912.jpg)
Danas Batajnica ima čak 4 pravoslavne crkve, a jednu imaju i susedne Busije. Ali nekada, kilometrima daleko video se samo ovaj toranj. Jedna jedina crkva značila je i da je selo mahom bilo etnički homogeno, a većinu su činili pravoslavni Srbi.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/IMG_4693-683x1024.jpg)
Rekli smo da su crkva i škola od 19. veka označile centar Batajnice, ali je crkva ipak mnogo starija od škole. Svi stanovnici ovog naselja centar Batajnice vezaće za ove dve ustanove.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/bat.jpg)
Crkva je izgrađena čak davne 1785. godine! Tada ni Saborna crkva u Beogradu nije imala današnji izgled – jer je sagrađena na mestu stare crkve tek 1840. godine.
U toj nekadašnjoj Austrougarskoj carevini prilike za izgradnju srpskog identiteta su bile mnogo veće u to vreme, dok su se Srbi iz današnje centralne Srbije tek spremali da pod Karađorđevim vođstvom oslobode Beograd od turske okupacije.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2020/11/Karadjordjes-conquest-of-Belgrade-1024x850.jpg)
Zavod za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda danas kaže da “Crkva Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila u Batajnici predstavlja svedočanstvo trajanja naselja i življenja pravoslavne verske zajednice na području grada Beograda.”
Njena lepota nije samo u spoljašnjosti građevine i tornju koji se dva i po veka uzdiže nad kućama Batajnice, već crkva poseduje i bogatu unutrašnju dekoraciju, a u njoj se čuvaju i neke vredne knjige i ikone. U njoj je moguće videti i ispis na crkvenoslovenskom jeziku sa podacima o nastanku crkve. Poseban detalj na crkvi su stara, teška hrastova vrata ukrašena duborezom.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/Батајница-стара-црква-00.jpg)
Crkvena zvona, međutim, izlivena su tek kasnije, 1927. godine. Stare liturgijske knjige štampane u Moskvi iz 18. veka i zvona s početka 19. i 20. veka takođe deo su crkvene riznice.
Ova crkva za kulturno dobro utvrđena je još 1983. godine, ali tek nedavno to je učinjeno i sa starom srpskom školom, prekoputa nje. Srpska škola u Batajnici dugo je bila pravo ruglo, potpuno ogoljena, bez fasade, a danas je njena slika potpuno drugačija.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/8313124548_Pisana-Gradja_000000066A.jpg)
Godine 2018. ona je proglašena kulturnim dobrom i kompletno restaurisana.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/IMG_4741-1024x683.jpg)
Malu školu, u kojoj su se ložile peći, pamte svi stariji stanovnici Batajnice. Već dugo u ovom mestu postoje tri škole, a ovoj u samom centru naselja pridodata je odavno nova zgrada, pa se između nalazi i lepo dvorište.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/04/45369953_10217364358126045_5938812255553454080_n.jpg)
Ovu školu, koja danas nosi ime “Boško Palkovljević Pinki” podigao je knez Nikola Vulko.
Na sajtu Zavoda može se pročitati i sledeće:
“U poređenju sa stilskom arhitekturom toga perioda u razvijenijim gradovima, nema posebne osobenosti i predstavlja skromnije rešenje, ali se vrednost sagledava u kontekstu istorijskog položaja srpskog stanovništva u Austrijskoj, potom Austrougarskoj monarhiji. Kao retko sačuvana namenska tipska zgrada druge polovine 19. veka svedoči o kontinuitetu razvoja školstva i prosvetne delatnosti u oblasti jugoistočnog Srema i izdvaja se kao vredan primer tipske školske gradnje.”
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…