“Atlantida” na Dunavu kod Vinče – Marijenfeld
I malo ko zna da su ispod njih, duboko zakopane u mulju koji je golema reka nanosila skoro vek i po, ostale kuće i geometrijski pravilno ušorene ulice i imanja naselja u kome su nekada živeli ljudi koji su verovali
Ideja za novi format BG pijaca
Ideja da beogradski trgovi, šetališta i trotoari pre podne budu pijace, a popodne ponovo "vraćeni" pešacima datira još s kraja šezdesetih godina.
“Halo” na svetlo
Umesto klasičnog bakarnog, sredinom 1983. godine, PTT "Beograd" je u glavnom gradu između dve lokalne telefonske centrale, u dužini od 4,6 kilometara, položio prvi telefonski kabl budućnosti, takozvani svetlosni ili optički kabl. Prvi "svetlosni" telefonski razgovor obavljen je već krajem
Od „Ose“ do „Pametne rukavice“ – srpske inovacije osvajaju svet
Bilo je prohladno jutro krajem oktobra prošle godine kada se sa uzletišta Ravan, u blizini Čačka, u nebo strelovito vinula omanja letelica nazvana „Osa“. Njen let je od toga trenutka bio praćen na monitorima hiljadama kilometara daleko, u nemačkom gradu
Zašto je oljuštena pošta na Savskom trgu?
Pošta na Savskom trgu bila je jedno od najmonumentalnijih i najoriginalnijih zdanja međuratnog Beograda, delo čuvenog arhitekte Momira Korunovića. Nažalost, nije dugo potrajala: svega nekoliko godina nakon izgradnje biva teško oštećena u savezničkom bombardovanju 16. i 17. aprila 1944. godine.
Krug smrti na Ušću
Tik uz Sajmište, na peščanoj pustari na kojoj se danas nalaze tržni centar „Ušće", okolni park i Muzej savremene umetnosti, dakle, na onom najlepšem delu Novog Beograda uz Savu i prekoputa Kalemegdana, septembra 1940. godine, nikao je, gotovo preko noći,
“Ukloniti Karađorđa” – plan iz 1989. predviđao je tržne centre i bulevar na Vračarskom platou
Danas se malo zna da je glavno rešenje za uređenje Vračarskog platoa i prostora kod hrama Svetog Save bilo izabrano na opštem jugoslovenskom konkursu još 1989. godine. Nagrađeni autori su bili arhitekte Đorđe Bobić i Vladimir Macura, a nagrada za njihov
Kutijica opevana i u pesmama
Nije to bila baš toliko moderna tehnologija ali u egzotičnim devedesetim, u vreme kada su još sve novotarije sa Zapada bile simbol prestiža - pejdžer, kao prva dostupna komunikaciona tehnologija koja nije fiksni telefon - postao je pravi tadašnji hit
Buđenje za posao – telefonom
Beograđani su osamdesetih godina bili daleko napredniji od stanovnika mnogih metropola u Zapadnoj Evropi. Dok su tadašnji Evropljani koristili alarm satove za budjenje prilikom polaska na posao, u Beogradu se javila nova moda: broj "narudžbina" za prvo "Dobro jutro"
Beograd zove Pariz – preko telefonistkinja međunarodne centrale PTT
"Milano, momento, prego Belgrado