Gorko-slatka nostalgija: sećate li se krize osamdesetih?
Životni standard Beograđana nije bio na zavidnom nivou, a briga o njihovom novčaniku je od početka osamdesetih spala na - trgovce u dućanima
Ispod spaljene biblioteke na Kosančićevom vencu – vila bogatog Rimljanina
Znao je da će završiti nekoliko metara pod zemljom, to je put svakoga od nas
Rimski Beograd od pre 2.000 godina – po kome hodamo
Antički Singidunum pod velom je misterije, ne zato što je generalno na ovim prostorima teško otkriti mnogo toga o životu Rimljana s početkom novog milenijuma, već zato što je taj grad doslovno potonuo pod nama. Turski, austrijski i, naravno, slovenski
Beskrajni gradski krug i u njemu – tramvaj
Kada je, na čuđenje i negodovanje jednog dela tadašnje javnosti, bio uveden prvi beogradski tramvaj, na liniji koja je morala - jer kako drugačije - da bude označena sa brojem 1, on je povezao glavnu osu grada - Kalemegdan i
“Atlantida” na Dunavu kod Vinče – Marijenfeld
I malo ko zna da su ispod njih, duboko zakopane u mulju koji je golema reka nanosila skoro vek i po, ostale kuće i geometrijski pravilno ušorene ulice i imanja naselja u kome su nekada živeli ljudi koji su verovali
Ideja za novi format BG pijaca
Ideja da beogradski trgovi, šetališta i trotoari pre podne budu pijace, a popodne ponovo "vraćeni" pešacima datira još s kraja šezdesetih godina.
“Halo” na svetlo
Umesto klasičnog bakarnog, sredinom 1983. godine, PTT "Beograd" je u glavnom gradu između dve lokalne telefonske centrale, u dužini od 4,6 kilometara, položio prvi telefonski kabl budućnosti, takozvani svetlosni ili optički kabl. Prvi "svetlosni" telefonski razgovor obavljen je već krajem
Od „Ose“ do „Pametne rukavice“ – srpske inovacije osvajaju svet
Bilo je prohladno jutro krajem oktobra prošle godine kada se sa uzletišta Ravan, u blizini Čačka, u nebo strelovito vinula omanja letelica nazvana „Osa“. Njen let je od toga trenutka bio praćen na monitorima hiljadama kilometara daleko, u nemačkom gradu
Zašto je oljuštena pošta na Savskom trgu?
Pošta na Savskom trgu bila je jedno od najmonumentalnijih i najoriginalnijih zdanja međuratnog Beograda, delo čuvenog arhitekte Momira Korunovića. Nažalost, nije dugo potrajala: svega nekoliko godina nakon izgradnje biva teško oštećena u savezničkom bombardovanju 16. i 17. aprila 1944. godine.
Krug smrti na Ušću
Tik uz Sajmište, na peščanoj pustari na kojoj se danas nalaze tržni centar „Ušće", okolni park i Muzej savremene umetnosti, dakle, na onom najlepšem delu Novog Beograda uz Savu i prekoputa Kalemegdana, septembra 1940. godine, nikao je, gotovo preko noći,