Važno delo Josifa Pančića na Dorćolu razorio je Dunav
Кada je 1853. godine izabran za profesora jestastvene istorije na beogradskom Liceju, naš danas čuveni naučnik Josif Pančić je, među drugim predmetima, počeo da predaje i botaniku. Ali, da bi se taj predmet mogao pravilno predavati bila je potrebna botanička
Prebijanje britanskog konzula na Kalemegdanu
Napušteni, zagađeni, u korov obrastao, Кalemegdan je u 19. veku bio zabranjeni deo grada za stanovnike Beograda, izuzimajući one koji su bili Turci i kojima osmanska posada beogradske tvrđave nije branila da se tuda šetaju. Međutim, već pedesetih godina 19.
“Ko ostane u Beogradu ako počne rat…”
Buktao je ogroman rat u Evropi i na afričkom kontinentu u proleće 1940. Sukob koji će u istoriju čovečanstva ušao kao najveća katastrofa ikad, poznat kao Drugi svetski rat, u to vreme ostavio je našu tadašnju zemlju, delovalo je, sigurnom,
Drvo pistaća na grobu dušmanina Beograda sa Avale
Nije prošlo mnogo od doba kada se o Beogradu govorilo kao „varoši bez pluća“. Jer, naš prestoni grad nije mogao da se posle Prvog svetskog rata pohvali nekim parkovima. Ali potkraj dvadesetih i u ranim tridesetim godina prošloga veka uveliko
Slobodni vukovi Neimara
Stradale ovce. Domaćin ih našao preklane. Izgrizli ih vukovi. Ovakve vesti se danas daju pročitati u novinama. To se dešava u planinskim selima, mada se nekada čopor spusti i nešto niže… A pre svega 90 godina, dakle, još
Vešala za desperadosa u mantiji
Кriminal je bio problem u nekadašnjem Beogradu, čak i pre više vekova. Prestupi iz koristoljublja bIli su najčešći, pa su tadašnje vlasti morale da se najviše obračunavaju sa tom vrstom prestupnika. Takvih kazni bilo je dosta često o čemu posebno upečatljivo
Patrijarh koji je prvi testirao novi gradski most
Kad god se prisetimo tog građevinskog čuda, mosta koji bi danas bio jedinstven simbol Beograda, i krasio ga poput mnogih zapadnih metropola na dobrom glasu, moramo da uzdahnemo pred kolosalnim gubitkom. Imamo mi mnoge lepe palate, parkove, tvrđavu, ali velelepni
Fascinantni šalteri banke koja i danas dominira Beogradom
Nije zgodno nacionalni muzej smestiti u neku zgradu koja za to nije namenjena
Kako su velike sile delegirale svoje predstavnike u Srbiji
Ubrzo posle obnarodovanja Hatišerifa kojim je Srbiji priznato pravo na unutrašnju samoupravu, osnovana su prva diplomatska predstavništva u Beogradu. Baveći se 1835. u Carigradu državnim poslom, knez Miloš je imao kontakte sa sultanom i turskim velikodostojnicima kao i sa stranim
“Rešenije” šibom pred “narodom” – surova kazna za kriminal
Za prestupe, poput krađe, vređanja ili čak neispravne mere prilikom prodaje na pijaci ("jeksik na kantaru"), u Beogradu se svojevremeno, početkom 19. veka, odgovaralo krivično. A kazna za prestupnika bila je - korbač ili šiba! Sa koliko će štapova osuđeni