![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/Manastir-Fenek-Slider-2.jpg)
Hram je posvećen svetoj Petki, a kapela mu je podignuta nad bunarom za čiju se vodu verovalo da je lekovita i sveta.
Ali, to nije Kalemegdan, već mesto udaljeno 25 kilometara od centra Beograda, u pravcu Fruške gore.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/dji_0290-scaled4550311731216317269-1024x683.jpg)
Sazidan usred ravnice kod Surčina, tačnije Jakova, manastir Fenek podalje je od prvih padina Fruške gore, ali ipak ne toliko da se zapregom, pa i pešice, ne bi moglo brzo stići ako šta ustreba.
Život Feneka i ostalih sremskih manastira mahom na Fruškoj gori odigravao se pod jednom “kapom” društvenih, kulturoloških i političkih okolnosti, pa se, tako, nekada kaže da je reč o fruškogorskom manastiru.
Reč je o veoma staroj svetinji, koja je tokom vekova menjala izgled, kao što je to bio slučaj sa mnogim srpskim manastirima. U narodu se veruje da je podignut još u drugoj polovini 15. veka.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/манастир-фенек-после-другог-светског-рата-scaled6124058844372858960.-1024x751.jpg)
Mogu se pronaći podaci da je stari hram bio sagrađen u srpsko-vizantijskom stilu. Kao osnivači pamte se vlastelini Stefan i Angelina Branković, a prvi pisani spomen nastao je sredinom narednog, 16. stoleća.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/dsc_5406-scaled4945289628548342901-683x1024.jpg)
Prvobitni manastir i crkva vezuju se čak i za despota Stefana Lazarevića, a postoje izvori u kojima se spominje i mogućnost da je tu bilo sedište beogradskih mitropolita, pa čak i da su u njemu čuvane mošti svete Petke.
Fenek je bio u granicama turske Otomanske imperije sve do 1717. godine. Tek krajem 18. veka podiže se nova crkva, a 1800. godine nad bunarom za koji se vezuju priče o čudotvornoj vodi sazidana je manastirska kapela. Tadašnji iguman Vikentije Rakić napisao je istoriju manastira.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/dsc_5411-scaled2527353763053299860-1024x683.jpg)
Geografija i politika ovaj manastir stavile su na evropsku kartu. Zabeleženo je da su se 1788. u Feneku susreli knez Aleksa Nenadović i austrijski car Josif II. Na prelazu između 18. i 19. veka on je bio centar srpske političke emigracije.
Iza zidova ovog manastira nakon neuspeha Prvog srpskog ustanka sklonio se i sam Karađorđe sa sinom Aleksom, gde su izdržavali kontumac (period izolazcije zbog sprečavanja zaraznih bolesti).
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/детаљ-из-карађорђеве-собе-у-конаку-scaled8222167727156693116.-684x1024.jpg)
Svetski ratovi donose najteže dane manastiru. Tokom Prvog je zapaljen do temelja od strane austrougarske vojske. Spasena je bila samo jedna ikona svete Petke.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/o-manastiru-fenek-13806355013791072207-731x1024.jpg)
Iguman je bio osuđen na vešanje, ali se od tog gnusnog čina ipak odustalo. Ponovo biva potpuno devastiran tokom Drugog svetskog rata od strane ustaške NDH.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/img_1_17083241721052383029695865147315-1024x768.jpg)
Moralo je da prođe mnogo decenija posle Drugog svetskog rata da bi Fenek bio nekako obnovljen. To se desilo tek od 1990. godine, uz pomoć tadašnje opštine Zemun, i danas, već 30 godina, blista nekadašnjim sjajem, mada je i dalje nedovoljno poznat u javnosti kao mesto velike istorijske i religijske važnosti.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…