Prva letnja pozornica u pivari otišla je pod “Ad akta”
Prvi pokušaj da Beograd dobije letnju pozornicu datira još od 1842, iz vremena i Teatra na Đumruku. Ovo naše prvo državno pozorište bilo je smešteno u jednom delu tadašnje beogradske carinarnice, u Кarađorđevoj ulici, na Savskom pristaništu. Za pozorišnu dvoranu bio je
Pet života jednog monitora
Godine 1941. Beograđane je iz sna prenuo zastrašujući zvižduk "štuki" koje su sejale smrt. Sve se srušilo u trenu. A 1914. smrt je došla s reke. Polako, podmuklo, u noći. Napad na Beograd 1914: prve granate Prvog svetskog rata ispaljene
Iščezlo zdanje u šumi kraj Beograda
Čim se sa vrha Kosmaja spustite strmim šumskim stazama, nailazite na pravo srednjevekovno blago - stare zidine manastira Kastaljan i upaljene sveće na mestu gde se nekada uzdizala crkva. Na prelepom mestu, skriven od glavnih puteva, Kastaljan poznaju uglavnom samo meštani,
Apotekar protiv baruština i malarije u Surčinu
Današnja Gradska opština Surčin najmlađa je od 17 beogradskih opština. Zbog svog povoljnog položaja uz važne međunarodne saobraćajnice, kao i aerodroma "Nikola Tesla", postaje sve značajnija na mapi Beograda. A pre sto godina, tamo na početku burnog 20. veka, Surčin bio
Kad se u Beogradu po pet dana slavio Petrovdan
Marinkova bara je u leto 1933. bila skoro pa u potpunosti isušena. A to je značilo da je na svakom pedlju tog novog zemljišta sve više čatrlja građeno i sve više siromašnih porodica doseljavano. Među svim tim udžericama nalazilo se posebno
Žuti “kralj” lošeg “filinga” imao je ipak slavnu prošlost
Uvek leden, ili leti vreo, tri limena stepenika, jedino slobodno sedište kod točka - sedate, a kolena su vam u grudima. Čuje se turiranje, bučno kao proba mlaznog motora, a onda muk. Bus kreće, držite se za sedište ispred zbog "grubog starta"
Od Šugavca postao ceo Dunav u Grockoj
Ne kaže se džabe "Grocka na Dunavu". Ali, da li znate da postoji i "Dunav u Grockoj"?! I to, ni manje ni više nego na samom Smederevskom putu, na imanju zvanom "Radmilovac". Nazvan "Mali Dunav", ogledni park kojim gazduje Centar za
Kako bi izgledao “srpsko-vizantijski” Beograd?
Arhitektonski stil prozvan "srpsko-vizantijskim", koji je postao popularan tridesetih godina 20. veka nije dugo potrajao ali je, ipak, dao Beogradu nekoliko vrlo originalnih zdanja, od kojih je najveće i najznačajnije bila, kasnije devastirana, Pošta na Savskom trgu. Pošta, arhitekta Momir
Karađorđev hitac na minaret na mestu današnje skupštine
Кada bi mlade ljude pitali da li su čuli da je u Beogradu postojala Zerek čaršija, Bara Venecija, Jalija, Pašino brdo, Jatagan ili Pištolj mala, najverovatnije ne bi znali. Čak i starijima ovo pitanje ne bi bilo lako, jer je danas
Kafane usrećile stotinu dece
Običaj je da se u kafanama ostavlja bakšiš. Naravno, konobarima. Ali sitni prilozi za kafanskim stolom, van tog čašćavanja kelnera, koji su se ubacivali u posebne kutije omogućili su da čak stotinu siromašne beogradske dece 28. jula 1933. godine otputuje