Misteriozni opis srpske kulture nastao u Beogradu vek pre Vuka Karadžića – Erlangenski rukopis
Kraj XVIII i prva polovina XIX veka u vodećim evropskim književnostima obeleženi su romantičarskim oduševljenjem narodnim stvaralaštvom, naročito usmenom epikom i lirikom, koja se zapisuje, tumači, objavljuje i čita kao nikada ranije. Ipak, zahvaljujući jednom sasvim slučajnom otkriću s početka
Despotov trag iz 15. veka na beogradskoj Svetoj gori Kosmaju
Ušuškan na jugoistočnim obroncima planine Kosmaj, u ataru sela Koraćica, nalazi se mali ali velikom istorijom ispunjen manastir Pavlovac. Grandiozan u eleganciji jednostavnog, skoro skriven na mestu bez velike pompe, Pavlovac je jedno od onih mesta koja putnika namernika odmah opčine
Vrh Košutnjaka pretvoren u prostrane livade sa puno rupa
Tačno u podne knez namesnik Pavle Karađorđević i kneginja Olga stigli su u Košutnjak. Tamo se već bila okupila silna svetina. Oni bogati tražili su najbolju poziciju jer su smatrali da im je baš tu mesto po društvenom statusu, a
Slučajevi vampirizma u Beogradu o kojima su pisale novine
Najveći broj etnografskih zapisa koji se tiču pojave vampira u nekom mestu, vezani su za selo. Međutim, dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka u redovnim rubrikama uglednih dnevnih listova, kao što su: Politika, Vreme, Borba, Pravda i drugi, objavljivani su i
Trag kuge na groblju ispod Zelenog venca
Istoriju i svakodnevicu jednog mesta, pored infrastrukture, građevina i ostalih potrepština namenjenih životu, možda ponajbolje opisuju njegova groblja. Što ih je više i što su starija, prošlost nam se jasnije otkriva i, kako se čini, upravo kroz odnos prema počivšim sugrađanima
Šetnja prvog sportskog objekta u Beogradu kroz čitav grad
Bilo je to 1842. godine u Beogradu kada je prve konjičke trke u Srbiji organizovao, po evropskom uzoru, jedan stranac. Radilo se o engleskom konzulu Lojdu Džordžu Hodžesu, a trke su bile priređene u čast sultanovog izaslanika Sakib-efendije. Lojd Džordž Hodžes Jer,
Zavodnik-prevarant koji se ženio mnogim devojkama ali u isto vreme
Svakojake zavrzlame bile su oduvek svojstvene beogradskoj čaršiji. O njima se nadugo raspredalo po prestoničkim sokacima i večernjim sedeljkama. Tako je početkom tridesetih godina prošlog veka Beograđanima bila vrlo interesantna priča o jednom nesvakidašnjem probisvetu ondašnjeg Beograda. Bio je to
Još jedan trag izgubljene prošlosti u Vinči
Na samom kraju Vinče, gde se čini da više nema ničega, sem modrozelene matice Dunava s druge strane, nalazi se - groblje. Kraj groblja je šumarak, a kraj šumarka čistina. Na mapi piše "manastir Vinča". Ali na terenu nema ničega.
Metlom na “šmajser” – kako su prolaznici osujetili mračni plan na Cvetnom trgu 1976.
Oružana pljačka Beogradske banke u Njegoševoj ulici 7, munjevito se dogodila nešto pre osam časova ujutru 2. novembra 1976. godine, ali je još brže okončana. Današnja lokacija nekadašnje ekspoziture Beobanke u Njegoševoj ulici na Cvetnom trgu koju su napali naoružani razbojnici Tom
“Čika Đoka” koji je ulepšao Beograd
Prošle godine navršilo se 150 godina od rođenja Đorđa Jovanovića, jednog od naših najvećih imena iz oblasti vajarstva, pod čijim rukama su oživele neke od najznačajnijih ličnosti i događaji iz naše nacinalne istorije. On je, po rečima stručnjaka, posle Petra Ubavkića,