![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/04/Screenshot_20240430_075105_Gallery.jpg)
Neko nepisano pravilo je da ćete preko dana od svih garaža u centru Beograda možda najpre pronaći parking mesto u Masarikovoj. Istina, i to retko, al se ipak možda posreći.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/04/screenshot_20240430_075054_gallery3172753978256330898-1024x677.jpg)
Jer, iako je tu nadomak svega, kao da vozači uvek nekako prvo pikiraju onu u Pionirskom parku ili na Obilićevom vencu. To je valjda centar centra, a Masarikova je ipak par stotina metara dalje.
Za njih je tako, a za umetnike je Masarikova 4, baš tamo gde se nalazi garaža na 20 nivoa sa 460 mesta, jedno vreme bila centar najznačajnih dešavanja u prestonici.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/04/screenshot_20240430_075115_gallery4748494944064858380-819x1024.jpg)
Ali, niko skoro više da ne pamti da se na toj adresi nalazio jedan važan objekat, prvi posleratni umetnički Paviljon u kojem je 20. oktobra 1960. na godišnjicu oslobođenja glavnog grada u Drugom svetskom ratu otvoren prvi Oktobarski salon. Netragom je nestao kada je srušen odlukom tadašnjih urbanista, da bi se na njegovom mestu izgradila pomenuta garaža. I to ne baš tako davno – 1987. godine.
Iz godine u godinu, Paviljon je, u tom vremenu posle izgradnje, sve više dobijao na značaju, a taj prvi “salon” iz kojeg su nastali svi potonji do dana današnjeg, zvanično imenovan “Oktobarski salon likovnih i primenjenih umetnosti Srbije“, osnovao je Narodni odbor grada Beograda kao godišnju smotru najznačajnijih ostvarenja umetnika iz Srbije.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/04/screenshot_20240430_075105_gallery8880855803534400592-1024x697.jpg)
Oktobarski salon je i danas jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija u Beogradu. Ali traga na mesto na kom je nastao više nema.
Taj modernistički objekat sa velikom galerijom i pratećim sadržajima, u Masarikovoj 4, naslanjao se na zgradu Oficirske zadruge koja je 1908. podignuta na uglu sa Resavskom. Ona i danas blista u svome sjaju, a od junaka našeg današnjeg teksta nema ni pomena. Kao što napisasmo, uprkos važnosti koju je imao, sravnile su ga pre 37 godina teške mašine.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/04/screenshot_20240430_075048_gallery2315307185547508794-1024x695.jpg)
Taj paviljon projektovao je malo poznati arhitekta koji je projektovao i zgradu na uglu Bulevara i Resavske, poznatu pod nekadašnjim nazivom “Tehnopromet”. Zvao se Ljubiša Dragić i već dugo nije među živima.
Čuveni profesor arhitekture i projektant Istočne kapije Beograda, Mihajlo Mitrović, sećajući se Dragića u nekrologu u novinama, naveo je njegov veliki doprinos istoriji posleratne srpske arhitekture gde je ovaj izložbeni paviljon zauzimao značajno i važno mesto.
A za pomenutu istoriju srpske arhitekture i samog Beograda posebno deluje neverovatan podatak da uopšte nema poznatih sačuvanih fotografija Paviljona!
Ne postoji nijedna fotografija koja bi svedočila o izgledu tog objekta i o vremenu kada je Paviljon bio jedno od najznačajnijih umetničkih mesta nekog prošlog Beograda, u bilo kom izdanju, knjizi, sajtu.
Tek u nekim almanasima i požutelim izveštajima može se pročitati da su se tu nizale prolećne i jesenje izložbe ULUS, da su tu primani novi članovi…
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/04/screenshot_20240430_075039_gallery8141825201600066574-1024x887.jpg)
I zato barem ovde da pomenemo da je jednom postojao taj Paviljon i da su za njega znali svi, ne samo iz umetničkog sveta Srbije, već i ondašnje Jugoslavije ali i šire.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/04/screenshot_20240430_075059_gallery94344529597903066-1024x723.jpg)
Od sve te silne umetnosti u Masarikovoj 4 danas se spalo na samo jednu umetnost – pronaći slobodno parking mesto usred radnog dana.
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…