Od banke i komiteta do muzeja i ministarstva – metamorfoze jednog zdanja
Monumentalna zgrada na Trgu Nikole Pašića, na uglu Dečanske i Vlajkovićeve ulice, u kojoj se danas nalazi Istorijski muzej Srbije za osam decenija postojanja bila je dom Privilegovane agrarne banke, Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, Muzeja Revolucije naroda i narodnosti
Zaboravljeni maestro Vasić
Punih dvadeset godina je trebalo da prođe da bi ponovo došao tog proleća 1928. u Beograd. Jer putovao je svetom voljno… I nevoljno. Ali moralo je tako da bi postao ono što je bio - apsolutni genije za izradu prefinjenih
Student zakočio izgradnju najmodernijeg beogradskog hotela
Rušenjem osam dotrajalih prizemnih i jednospratnih zgrada na Trgu Dimitrija Tucovića u Beogradu 1960. godine, počela je izgradnja velelepnog hotela “Slavija”. Umesto dotrajalih zgrada između ulica Ratnih vojnih invalida (danas Makenzijeve) i Svetosavske počela je izgradnja najmodernijeg 15-spratnog beogradakog hotela. Na
Najveći “amerikanski” oblakoder predviđen u Beogradu 1931. godine
Kula Beograd sa 42 sprata i visinom od 168 metara najviša je zgrada u Beogradu. U gradske nebodere se svrstavaju i Vest 65 tauer od 40 spratova i visinom od 155 metara, pa Ušće 1 sa 25 spratova i 141
Graditelji koji su oživeli politikom potisnuto umeće
Tužna je činjenica da je tokom epohe socijalizma studentima arhitekture bila uskraćena prilika da, uopšte, izučavaju projektovanje hramova. Verovalo se da to znanje više nikome nikada neće biti potrebno. Kao i svi takvi društveni eksperimenti, i ovaj je bio kratkog
Feniks u Leštanima
Kod velike kasarne, na putu kojim retko ko prolazi, gde se čuje samo buka kamiona, skrivena je jedna lepa drvena crkva, koja izgleda kao iz bajke. Odiše svežinom, građevina je potpuno nova, ali zapravo je to jedan od najstarijih beogradskih
Olimpijski stadion na Banjici živi i danas u Splitu i Zagrebu
Već su ispričane mnoge priče kao podsećanja na vreme predratno kada je Beograd bio već viđen za domaćina Olimpijskih igara 1948. u vreme poratno. Samo, eto, niko nije računao da će ponovo postojati i taj pojam vreme ratno, koji se, nažalost,
Graditelji Beograda koji su voleli svoje konje
Beograd, kao najveći grad i prestonica novoosnovane Kraljevine SHS/Jugoslavije, u periodu između dva svetska rata, od 1918. do 1941. godine, išao je putem modernizacijskih procesa u svim sferama života. Svi su se trudili, u okviru svojih znanja i mogućnosti,
“Knolovci” koji su podigli moderni Beograd
Jedna ne preterano raskošna, ali ipak lepa palata koja otkriva bogatstvo svog nekadašnjeg vlasnika, skrivena je u Bulevara despota Stefana na broju 45 prekoputa legendarne kafane Banija. Foto: Mateja Beljan To je dom Karla Knola, jednog od najpoznatijih graditelja Beograda, tačnije, preduzimača
Najveće “favele” modernog doba bile su na Novom Beogradu
Samo vremešni Novobeograđani znaju da su na teritoriji najmnogoljudnije beogradske opštine sredinom prošlog veka postojala čak 2 velika nehigijenska naselja, za novije generacije neobičnog imena, ali za vreme u kome su nastajala - sasvim uobičajenog. Prvo naselje nalazilo se preko puta