![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/27629486_10215113313963323_6196824020913439469_o.jpg)
Silazak u podzemlje – kad je Beograd dobio prve prolaze na Terazijama
Današnji početak radova na obnovi podzemnih prolaza u centru Beograda, na Terazijama, osim što dolazi kao nužnost usled decenija zapuštenosti, prilika je i da se podsetimo na vreme u kome su izgrađeni ovi prolazi, ali i da ukažemo na neke nepoznate činjenice koje su im odredile izgled i sudbinu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/96512501_124096902617770_2565160803695067136_n-1024x1019.jpg)
Priča o beogradskim podzemnim prolazima počinje već sredinom šezdesetih godina, kada se sve više automobila kreće ulicama, ali i kada na čelo Beograda dolazi ambiciozni gradonačelnik Branko Pešić.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/1280px-Branko_Pesics_Legacy_in_Adligat14-1024x774.jpg)
Podzemni prolazi su u to vreme već odlika brojnih svetskih metropola i predstavljali su nužnost u sistemu “deregulacije” saobraćaja, odnosno, izbegavanja ukrštanja pešačkog i motornog saobraćaja.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/12/Untitled-4-1024x698.png)
Šezdesete su bile epoha, u čitavom svetu, u kojoj se na tehnološki napredak gledalo kao na apsolutni smisao: automobil je jedna od stvari koja je u to vreme bila “centar sveta”, a pešački saobraćaj je delovao kao ostatak starih vremena kada nije bilo tehnologije da pomogne Čoveku i ubrza ga.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/12/trg3-1024x717.jpg)
Zato je automobilu morao da se da proritet u kretanju.
Dotadašnja bezbrižnost sa kojom su Beograđani nonšalantno prelazili preko Terazija došla je do svog kraja: em su zbog pešaka automobili, autobusi i trojelbusi, užurbani u “svetlu budućnost” morali da zastaju, koče, i prave gužve, em je sve više pešaka bivalo povređeno u tim prelascima.
Skupština Grada Beograda već 1966. daje projektne zadatke tadašnjoj Direkciji za rekonstrukciju i izgradnju Beograda, zajedno sa GSP-om, Beogradskim vodovodom i kanalizacijom, Elektrodistribucijom i PTT-om, da zajednički pristupe projektovanju 4 podzemna prolaza: tri na Terazijama i jednog na Novom Beogradu (kod današnjeg TC Ušće).
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/Untitled2-1024x697.png)
Tim arhitekata koji rade na Terazijama predvodi arh. Spasoje Jovanović, a na Novom Beogradu arh. Milorad Pantović.
Ono što je danas posebno zanimljivo, jeste da je prolaz kod Palate Albanija bio zamišljen da bude najreprezentatovniji od svih, i u “punom kapacitetu“, kako bi se reklo, dok je pomalo neobični i izduženi prolaz kod hotela Balkan taj oblik dobio jer je bio – privremen.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/Untitled3-1024x722.png)
Arhitekte su imale viziju da upravo taj prolaz jednog dana bude svojevrsna “kapija” iz koje bi se ulazilo na novu Terazijsku padinu, za koju se verovalo da će biti ubrzo i ona uređena po novom rešenju. Pešaci bi pod zemlju sišli ispred Robne kuće i sa druge strane ili izašli ispred hotela Moskva i Balkan, ili bi im se na trećem izlazu ukazala perspektiva platoa Terazijske terase i dalje ka Savi, kuda bi se spustili na priobalje.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/421047_342125915807545_321938515_n.jpg)
Nažalost, do realizacije ovog projekta nikada nije došlo u narednim decenijama, a priobalje će pešacima postati dostupno tek sada, uređenjem promenade u okviru novog dela grada – “Beograda na vodi” (u to vreme nazvanog “Beograd na Savi” prema ambicioznom planu Branka Pešića “Beograd 2000“).
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/118222132_169063364787790_1577711470446085426_n-edited.jpg)
Ipak, do obale Save se još uvek dolazi drugačije sa Terazija, koje tek čekaju plan uređenja same padine, i njeno povezovanje sa rekom.
Prema ideji arhitekte Jovanovića, u podzemnom prolazu kod Albanije bio je ucrtan i “snek bar“, tadašnja verzija kafea, u centralnom lokalu površine oko 400 kvadratnih metara. Ovo je ukazivalo da nije bilo samo predviđeno da kroz novo “podzemlje” Beograđani tek prođu, već da im se ponude i sadržaji zbog kojih će prolazi postati samostalne “urbane tačke” i neki novi centri.
Osim toga, u tom podzemnom prolazu projektom je bio predviđen i novi javni toalet, prvi takve vrste u posleratnom Beogradu.
Inače su javni toaleti u Beogradu bili namenski građeni kao deo gradske strukture tek od sredine tridesetih da bi ta praksa zamrla posle rata, a interesantno je da se jedan od njih nalazio upravo na budućoj trasi novog podzemnog prolaza kod Igumanove palate.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/272366631_10226932778642553_8939122455718475446_n-1024x730.jpg)
Pred izvođačima radova stajao je izazov rešavanja sve gušćeg saobraćaja u toku samih radova, i gužve koje će to izazvati.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/96593666_124096882617772_2976282430547165184_n-742x1024.jpg)
Rešenje je ponudila tadašnja vojska koja je ustupila desantne mostove tipa “bejli” iz američke vojne pomoći posle Drugog svetskog rata.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/59491039_10218665545166883_4105615433598500864_n.jpg)
Prolazi su svečano otvoreni u leto 1968. godine, kao spektakularna novina za Beograd. Novobeogradski je kasnio zbog problematičnog geološkog terena i podzemnih voda, pa je otvoren sa dve godine kašnjenja. Usledio je odmah zatim i podzemni prolaz na Zelenom vencu, kao deo rešavanja saobraćajne magistrale sa Novog Beograda preko mosta “Bratstvo-Jedinstvo” u Brankovoj ulici i Terazijskog tunela, svečano otvorenog u jesen 1970. godine.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/01/8791c8e57d20bb946c7d29d94544bde8.jpg)
Svi ti prolazi tako već više od pola veka služe Beograđane, a u međuvremenu su, tokom tragičnih devedesetih godina, doživeli nakaradne izmene, izgubili sjaj, i potpuno se odaljili od davne vizije da budu svojevrsni urbani centri, postavši umesto toga, mesta kojima se ide samo u nuždi, uz što brži prolazak.
Nadajmo se da je ta faza ipak sada iza njih, i da će ponovo dobiti stari sjaj.
Naslovna fotografija: Željko Stojanović via XXZ portal
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…