![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/251329867_10226459439941703_8635442493077041962_n.jpg)
Četvorogodišnja grmljavina topova od koje je izgorela čitava Evropa, započeta jedne letnje večeri na obali Save u Beogradu kod železničkog mosta 1914. godine, već par dana je bila okončana ali, ipak, u drugoj nedelji novembra 1918. ulice Beograda ispunjavale su i dalje gorčina i žalost.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/123117369_3966797506709852_3178506949723667178_n-1024x701.jpg)
Srpski narod, koji je prošao neverovatnu ratnu golgotu, tek ustaje 12. novembra ujutru, u razrušenoj prestonici.
Najveći deo stanovnika opljačkane i izmrcvarene srpske prestonice u grču i muci počinje da slavi najnoviju vest – prethodnog dana u Francuskoj konačno je potpisano primirje između zaraćenih strana.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/45837016_10156086942327756_5149822094648803328_n.png)
Ali, nisu sve strane koje su ratovale u Velikom ratu potpisale sporazum o okončanju rata u dalekoj Francuskoj.
Malo ko od Beograđana zna da se tog 12. novembra hladnim i nadošlim Dunavom ka njima probija jedna omanja lađa neprijateljske ugarske vojske, dela ozloglašene Austrougarske čije kaznene ekspedicije su zavile Srbiju u crno tokom okupacije.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/305364_2481256187846_1231113618_n.jpg)
Ovaj brod ka beogradskom savskom pristaništu plovi u drugom danu mira, ali kroz teritorije kojima još gazi čizma mađarskog vojnika: Bačku, Banat i Baranju.
Mrak pada nad gradom koji tek čeka obnova. Možda se još neki pešak užurbano šeta od današnjeg Narodnog muzeja ka hotelu Srpska kruna.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/314358_2527503544001_1376633038_n.jpg)
Taj hotel, koji je jedini bio pogodan da primi vojnu delegaciju Mađarske, danas više ne postoji – u njemu su prostor nakon Drugog svetskog rata dobile knjige, one koje su preostale nakon bombardovanja Narodne bibilioteke. Jedno vreme su u njoj bile akademija i fakultet, da bi to konačno postala zgrada Biblioteke grada Beograda.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/44286444_2259693314267040_2315411758262517760_n-608x1024.jpg)
Kako li je izgledao grad koji vida rane, dok njime hodaju ponosne vojskovođe, srpski vojvoda Živojin Mišić i francuski maršal Luj Franše D’Epere? Danas je teško zamisliti. Umorno, ali sa nekakvom verom u bolje sutra…
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/73202213_2358376094292134_2036221996211109888_n-720x1024.jpg)
U 16 sati brod je uplovio u Beograd. U njemu su se nalazio mađarski vrh, tačnije, čelnici nove Mađarske demokratske republike, koja je nasledila Dvojnu monarhiju – Austrougarsku.
To su bili mirovni pregovori, a u Srpskoj kruni tešku noć proveli su grof Mihalj Karolji, vojni ministar i brojni drugi visoki mađarski zvaničnici.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/14333560_504822539714017_3494238594407243243_n.jpg)
Grad koji su napali i u kome je svetski rat i počeo, predstavnici poražene strane sada obilaze zarad jednog mirovnog sporazuma, kojim će se obavezati da napuste teritorije sve do linije Segedin-Pečuj-Varaždin, gradova u Mađarskoj i Hrvatskoj gde treba da se povuče granica nove države, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/64762258_10219036370117275_4727807382762029056_n-835x1024.jpg)
U pitanju je Beogradska vojna konvencija, potpisana u zgradi današnjeg Narodnog muzeja, nekada Uprave fondova, a gde je privremeno bila smeštena srpska Vrhovna komanda.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/251329867_10226459439941703_8635442493077041962_n-1024x798.jpg)
Sporazum u 18. tačaka kojim je okončano ratno neprijateljstvo Srba i Mađara potpisan je 13. novembra kasno uveče. Bilo je to dva dana nakon glavnog primirja u Francuskoj. Potpis su sa savezničke strane dali srpski vojvoda Živojin Mišić i francuski general Pol Anri, a sa ugarske strane ministar vojni Bela Linder.
Pregovore su sa savezničke strane vodili i: načelnik Operativnog odeljenja srpske Vrhovne komande Danilo Kalafatović, kao i maršal D’Epere.
Potpis je značio da savezničke trupe – srpske, francuske i britanske – preuzmu kontrolu nad teritorijom istočno od gornjeg toka reke Samoš i banatske teritorije južno od reke Moriš.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/46macedonian-front.jpg)
Mađari koji su bili poraženi u Velikom ratu, morali su tako da se povuku na sever, oslobode ratne i civilne zarobljenike i prepuste sve važne geostrateške tačke.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2022/11/42955140_10217026661435814_7979686345591226368_n.jpg)
Trupe Antante su mogle da prolaze kroz Mađarsku, da se u njoj zadržavaju i Mađarska je bila dužna da im pruži svu neophodnu pomoć.
Obaveza je podrazumevala i da će čak 3.000 ljudi iz Mađarske morati da pomažu našoj zemlji u osposobljavanju pruga, vodotokova i telekomunikacija.
Deonicu od Biblioteke do Narodnog muzeja možete danas proći za manje od 10 minuta, probijajući se kroz kolone turista i Beograđana u čuvenoj Knez Mihailovoj.
Setite se, međutim, te pustoši koja je mogla ostati za jednim tako strašnim ratom i zamislite kako je ova ulica mogla tada da izgleda.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/11/Kneza-Mihaila--1024x624.jpg)
Zamislite kako pred vama hoda delegacija poražene strane ka zgradi kroz čija vrata su, takođe, prošli i Živojin Mišić i Franš d’Epere, da bi nekom neverovatnom pravdom okončala poslednji dan Prvog svetskog rata na istom mestu gde je svetska klanica počela 4 godine ranije…
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…