Beogradski “Belgijanac” i dalje živ
Iako prvo vozilo beogradskog javnog prevoza još od 19. veka, i simbol modernizma u prvoj polovini 20. veka, tramvaj posle Drugog svetskog rata naglo gubi na popularnosti. Umesto masovnog kloparanja po gradskim šinama, sve do Topčidera i čak Pančevačkog mosta
Idin rođendan i koncert u Blokovima kao zametak novog talasa
Ako još hoda ovim svetom, ako još živi u Bloku, Ida se sigurno, dok gleda u Savu, priseća čestitke koju je 18. juna 1978. godine dobila putem razglasa. Nakon poruke "Ida, srećan ti rođendan" počela je sedmočasovna zabava na rok koncertu
Telefon ulovio ucenjivača “kućnim snimcima”
Tek što je Beograd dočekao novu 1970. godinu, prestonicom se proširila, za ono vreme, jedna nesvakidašnja vest. Devetnaestogodišnji Jovan Ljubojević tri meseca ucenjivao je bračni par R. i tražio milion dinara da im vrati "intimnosti", koje im je odneo 12.
Cetinjska 6
Izlog u Cetinjskoj 6 već dugo stoji polupan i napušten. Iako je tu donedavno bila omanja knjižara u koju bi poneko svratio da kupi ponešto, ništa iz te uobičajene, obične atmosfere jedne male gradske prodavnice knjiga, nije ukazivalo kakvo je
Graditelji Beograda koji su voleli svoje konje
Beograd, kao najveći grad i prestonica novoosnovane Kraljevine SHS/Jugoslavije, u periodu između dva svetska rata, od 1918. do 1941. godine, išao je putem modernizacijskih procesa u svim sferama života. Svi su se trudili, u okviru svojih znanja i mogućnosti,
Plemić koji je slavu Mirijeva proneo u dve evropske carevine
To srpsko ime izgovarale su dve najmoćnije evropske carice svog vremena! Austrijska Marija Terezija i ruska Katarina II želele su da ga priglrle u svoje carstvo. A znate li vi ko je Teodor iz Mirijeva? Nije šala, čovek je zvanično imao
Beogradski stranci
Svedoci smo da u poslednje vreme sve više stranaca srećemo na ulicama Beograda. I ne, nisu to samo turisti, već ljudi koji se u našem gradu nastanjuju, na duži ili kraći period. Neke od njih je u srpsku prestonicu doveo
Porodica čuvenog prezimena: od Savamale do Sportskog centra
Sredinom 19. veka u Beogradu je počeo da se formira građanski sloj koji su u najvećem broju činili trgovci i zanatlije. Na razmeđi 19. i 20. veka oni su bili približno jedna trećina stanovništva prestonice. Njihova imena vidimo u spiskovima
Zaboravljeni vrhunski dizajner nacionalnog stila
"Zaista je retko ko ovih dana prošao Terazijama, a da se nije bar na časak zaustavio i zadržao pred jednim vrlo ukusnim izlogom u palati 'Jugoslavija' U prvi mah čovek ne bi verovao da je taj fini nameštaj izrađen kod
Majka sa 11 dece prozvana “Ponos Beograda”
Nije se samo na selima nekada rađalo mnogo dece. I Beograd je imao porodice sa više od desetoro… Iako su oskudevale u mnogočemu, bile su složne i srećne. I s optimizmom gledale u sutrašnjicu. Baš kao junakinja ove priče. A