Sva čuda “Vlajka Marsovca”
Poslovi vezani za knjige oduvek su važili za nesigurnu luku u kojoj, uglavnom, opstaju samo oni najuporniji, dok su ostali osuđeni na tavorenje, besparicu i večitu jadikovku nad zlom sudbinom i nemaštinom. Takav je slučaj i sa većinom pripadnika knjižarskog
Prva non-stop knjižara otvorena 1997. godine
Poput drugih svetskih metropola početkom 1997. godine i Beograd je dobio knjižaru u kojoj su knjige i strani časopisi mogli da se kupuju - non stop. Tako su ljubitelji pisane reči i u pola noći mogli da svrate u radnju
Beogradske ledonoše: ljudi sa utrnulim prstima
Danas ih više nema. A bilo je toliko teško raditi njihov posao, da je i bolje što ih nema. Evo i ovo leto kao i svako drugo toplo je, možda čak i toplije sada nego što bi trebalo. I svi traže
Najpoznatija gradska prečica bila je to oduvek
Stari i novi deo Beograda naizgled su povezani dobro uskim ulicama na padinama terazijskog grebena - zato je i prokopan Terazijski tunel kao glavna saobraćajna magistrala i žila kucavica centra grada. Ali, nekim čudom pešacima za prolaz od savske padine
Male tajne velikog ostrva – Galijaš
Duboko u zaštićenom području Velikog ratnog ostrva skrivena su dva kanala od životne važnosti za kompletan životinjski i biljni svet ove ogromne gradske oaze - Veliki i Mali Galijaš. Veliki Galijaš dug je čak 800 metara, širok 30 i dubok 2
Izgradnja asfaltnih autoputeva oko Beograda 1937. godine: “Neće više biti blata!”
Pažljivim čitaocima novina, pre 85 godina, pažnju je mogao da privuče interesantan, ali skoro pa i pomalo utopijski, tekst u listu Politika 16. avgusta 1937. godine. U nadnaslovu je pisalo „Asfalt zamenjuje blato“, naslov je bio „Automobili će voziti kroz Šumadiju
“Indženjer” koji je urbanizovao Beograd
Da li ste nekada čuli za ime Franc Janke? Možda bi pomogla manja sugestija: bio je sa teritorije današnje Slovačke i radio je u Beogradu u prvoj polovini 19. veka. Ukoliko Vam ovo ime zvuči baš nepoznato, nemojte se čuditi i sebi
U korak sa Evropom – vodena palata na temeljima vatrogasnog doma
Kada je svečano otvoren 17. februara 1969. godine, zimski bazen stadiona Tašmajdan važio je za jedan od najvećih i najmodernijih u Evropi. Sa dimenzijama 23 puta 50 metara, zagrejanom vodom i toplim vazduhom u dvorani, bio je vrlo moderan za
Ko je bio važniji za Beograd – Boris Kidrič ili Knez Miloš?
Posle čak četvorogodišnjeg povuci-potegni, spomenik Borisu Kidriču, slovenačkom revolucionaru i ministru privrede nekadašnje FNRJ, na jesen 1996. godine prebačen je u Muzej savremene umetnosti na Ušću. Puna 33 leta, od 1963. delo srpskog vajara Nikole Jankovića, stajalo je na jednom
Simbol gradskog preskakanja Dunava – Borča
Jedno staro banatsko selo, osnovano na plavnom terenu, daleko od grada i sa burnom istorijom, danas je simbol beogradske periferije, mada već dugo ne tako daleke kada se posmatra dvomilionski grad. To nekadašnje selo postalo je upečatljiv primer ekspanzije prestonice van