Drvo pistaća na grobu dušmanina Beograda sa Avale
Nije prošlo mnogo od doba kada se o Beogradu govorilo kao „varoši bez pluća“. Jer, naš prestoni grad nije mogao da se posle Prvog svetskog rata pohvali nekim parkovima. Ali potkraj dvadesetih i u ranim tridesetim godina prošloga veka uveliko
Prvi Zoološki vrt bio je u topčiderskom “Zavedeniju”
Nekadašnji Beograđani nisu imali mogućnosti da u slobodno vreme, zabave ili nauke radi, odu do zoološkog vrta i posmatraju ili se dive pitomim i divljim životinjama. Razlog je bio jednostavan: zato što takva ustanova nije u varoši ni postojala, mada
Na mestu čijeg spomenika je postavljen Vukov?
Visoko na postamentu Vuk Stefanović Karadžić, predstavljen sa svojim karakterističnim brkovima i knjigom u ruci, 85 godina krasio je skver koji je po njemu poneo ime "Vuk". Malo ko je obraćao pažnju na staru, već patinom ozbiljno nagriženu statuu, ali svi
Tajna parka iznad Slavije
Kada krenete Bulevarom oslobođenja sa Slavije ka Autokomandi, nećete moći da ne primetite lepo uređen park koji počinje odmah iza Birčaninove ulice. Park je oivičen ulicama Katićevom, Tiršovom, pomenutom Birčaninovom i samim Bulevarom. Decenijama je stajao kao nekakva ledina navrat-nanos pretvorena u
Kalemegdanske zablude
Postoji čitav niz terminoloških zabluda i grešaka vezanih za Beograd. Često su njihovom stvaranju doprinosili mediji, koji su ponavljanjem grešaka, uticali na to da se one vremenom ukorene među Beograđanima. Među gradskim lokacijama oko kojih je danas najveći broj zabluda
Na kraju Sarajevske – “pocepane gaće” i “ključevi”
Sarajevska je ulica "čudesa" – još uvek u njoj ima starih zanatskih radnji (obućarska, kožarska, radnja za popravku vaga
Da li je Knez Miloš bio prvi beogradski urbanista?
Početkom 19. veka Beograd je bila mala, orijentalna varoš, tek predata u ruke Srba posle vekova okupacije, i to ne u potpunosti. Na Kalemegdanu je i dalje bio veliki turski garnizon sa mnogo topova. Ali sam grad, onaj njegov civilni
Živi beogradski spomenik – stabla sađena rukama najvažnijih ličnosti svetske istorije
Kada je 1948. godine tadašnja Jugoslavija promenila kurs u spoljnoj politici i raskinula saradnju sa SSSR i ostalim socijalističkim državama Varšavskog pakta, došlo je, pored ostalog, i do promene u izgradnji i obnovi Beograda. Tadašnji vođa zemlje Tito je isticao da
Poslednji trag dvora u prvom beogradskom parku
Amam u Beogradu, trag prošlosti i miris orijenta u zgradi koja je davno ostala bez tople vode, nagih tela koja se naziru u pari i lepih žena
Ukleti temelji muzeja iščezle epohe
Na jednoj od najreprezentativnijih lokacija tadašnjeg Beograda, između "Centralnog komiteta" i "Saveznog izvršnog veća", trebalo je da usred Titovog vremena nikne i jedan muzej, ali njegov "rok trajanja" istekao je i pre nego što je podignut - ostali su samo