Plan inženjera Petrovića iz 1938. za Olimpijadu u Beogradu
Savez sokola Kraljevine Jugoslavije objavio je 1935. godine studiju ”Sokolski stadion u Beogradu – u Jugoslovenskom narodnom parku Viteškog kralja Aleksandra I Ujedinitelja”. Zaključak studije je da se ”u prestonici Jugoslavije mora podići Park za telesno vaspitanje koji će obuhvatiti
Znate li za Bastion svetog Jakova?
Austrijska okupacija Beograda od 1717. do 1739. godine, iako je kratko trajala, našem gradu donela je velike promene. Turci su proterani, a grad je počeo da se razvija po merilima imperatora Centralne Evrope. Ponovnim dolaskom Turaka te 1739. sve se brzo
Beogradski fotograf zadužio japanski carski dvor
Još se tih dana nije u svetu govorilo o novom velikom ratu, ali nekako se znalo da će neminovno izbiti. E sad, kad i gde i ko će ga povesti, bilo je te 1930. godine još rano javno iznositi pretpostavke. A
Šta je sve Nikola Dobrović predvideo (za rušenje) u Beogradu 1947.
Rat je već bezmalo tri godine bio za Beograđanima kada su u julu 1947. na sto pred važnim drugovima iz Savezne, ali i Vlade Srbije rašireni projekti za izgled novog Beograda. Ali ne ovog sa velikim N kakvog danas znamo,
Čovek koji je ozeleneo Beograd
Kada u svakodnevnom govoru kažemo parkiranje, uglavnom mislimo na postavljanje vozila u neki poredak na za to obeleženom mestu. Međutim, ova reč označava i formiranje parkova, ozelenjavanje površina i kao takva se mnogo češće koristila u rečniku nekadašnjeg Beograda. I to
Bez prve linije gradskog prevoza u istoriji Beograda
Gde je nestala beogradska "jedinica"? Ovaj nedostatak u numeraciji linija gradskog prevoza kao da oličava burnu beogradsku istoriju - i u ratu i u miru neke stvari nestajale su preko noći, a onda je taj nedostatak ostavljen da čeka neko
Teška i čudna sudbina Dečaka i Ribara
Dan policije koji se obeležava početkom juna, seća nas na davnu prošlost, kada su se srpski žandarmi suprotstavili turskoj vojsci, čije tlačenje narod više nije mogao da trpi. To su bili događaji koji su započeli na Čukur česmi 1862. godine. A
Prvi beogradski čudaci – Sredoje sa buretom i Ilija “Kuku Todore”
U drugoj polovini 19. veka Beograd je sve više gubio orijentalno obeležje i polako dobijao konture evropskog grada. U to doba društveni život u Beogradu nije bio naročito razvijen, pa je potpuno razumljivo što su tadašnji žitelji Beograda išli na
Prebijanje britanskog konzula na Kalemegdanu
Napušteni, zagađeni, u korov obrastao, Кalemegdan je u 19. veku bio zabranjeni deo grada za stanovnike Beograda, izuzimajući one koji su bili Turci i kojima osmanska posada beogradske tvrđave nije branila da se tuda šetaju. Međutim, već pedesetih godina 19.
Prva moderna zgrada na Kalemegdanu – paviljon “Cvijeta Zuzorić”
Prelepa Dubrovčanka kojoj su posvećeni brojni soneti i madrigali, nije mogla ni da sanja da će njeno ime tri veka nakon njene smrti krasiti Umetnički paviljon izgrađen u samom srcu Malog Кalemegdana u Beogradu. Cvijeta Zuzorić, rođena polovinom 16. veka,