Koja hoće da se uda ne može da zadrži posao
U prvim decenijama razvoja telefonije na prostoru Kraljevine Srbije i kasnije Kraljevine SHS, od kraja 19. pa sve do nekoliko prvih decenija 20. veka, zanimanje telefonistkinje bilo je jedno od retkih radnih mesta u našoj tadašnjoj zemlji dostupno ženama. A
Najvrednija beogradska olupina koja govori o nama
Oni koji stignu na levu obalu Save, kod stubova mosta Gazela, mogu da primete jedan brod u izuzetno lošem stanju, olupinu koja je pre osamnaest godina skoro izgorela na snimanju nekog danas potpuno besmislenog filma u odnosu na štetu koju
“Narod” varao govornice: pare na kanapu, žileti i turski novac u telefonu
Za sve što je bilo javno u nekadašnjoj državi, "Jugii" kako smo joj tepali ponekad, vezivale su se neverovatne priče kroz koje ste mogli da skenirate duh neposlušnog, nevaspitanog, domišljatog i katkad tvrdoglavog i pomalo zlobnog pripadnika radnog naroda., kako
Kad je “telefonska banda” harala gradom
Preko noći digli su tog avgusta 1924. krov sa telefonske centrale u Kosovskoj. Došlo je bilo vreme da se nadzida i treći sprat, jer zahteva za priključcima je bivalo više nego što je moglo da se opsluži. Originalni projekat centrale pre
Najstarija u gradu sa 172 godine
Jedna beogradska žena svojom izuzetnom lepotom prene tek ponekog prolaznika. Antičko, čisto lice, svakome ko pogleda u njega, odaće utisak kao da se ne nalazi ni u Beogradu ni u 21. veku! Mistiku ovoj lepoti daju sitna prašina i paučina, pale
Beogradski “Belgijanac” i dalje živ
Iako prvo vozilo beogradskog javnog prevoza još od 19. veka, i simbol modernizma u prvoj polovini 20. veka, tramvaj posle Drugog svetskog rata naglo gubi na popularnosti. Umesto masovnog kloparanja po gradskim šinama, sve do Topčidera i čak Pančevačkog mosta
Beogradski stranci
Svedoci smo da u poslednje vreme sve više stranaca srećemo na ulicama Beograda. I ne, nisu to samo turisti, već ljudi koji se u našem gradu nastanjuju, na duži ili kraći period. Neke od njih je u srpsku prestonicu doveo
Porodica čuvenog prezimena: od Savamale do Sportskog centra
Sredinom 19. veka u Beogradu je počeo da se formira građanski sloj koji su u najvećem broju činili trgovci i zanatlije. Na razmeđi 19. i 20. veka oni su bili približno jedna trećina stanovništva prestonice. Njihova imena vidimo u spiskovima
Hram srpske vojne i nacionalne istorije srušen zbog “Generalštaba”
Sve one velelepne građevine što se i danas daju videti uz Ulicu kneza Miloša i bližoj okolini nastajale su kao plod realizacije upravo kneževe ideje da tu smesti državni, vojni i administrativni centar srpskoga Beograda. Nažalost, zbog silne želje nekih da
Fruškogorski, a beogradski – Karađorđevo utočište
Hram je posvećen svetoj Petki, a kapela mu je podignuta nad bunarom za čiju se vodu verovalo da je lekovita i sveta. Ali, to nije Kalemegdan, već mesto udaljeno 25 kilometara od centra Beograda, u pravcu Fruške gore. Sazidan usred ravnice