“Titanik” na Ušću: brodarska drama zbog santi leda
U Beogradu je najniža zimska temperatura zabeležena 10. januara 1893. i iznosila je -26,2 stepena. Jedna od najhladnijih zima u većem delu Srbije bila je 1954. godine, kada je srednja temperatura bila - 4,7 i tada je u u Sjenici,
Kako su Nemci u Beogradu sagradili jedan od najvećih mostova u Evropi
Tokom 1924. godine Ministarstvo saobraćaja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) uradilo je projekat povezivanja banatskih i srbijanskih pruga u okviru koga je bila predviđena izgradnja pruge Beograd – Pančevo, koje je tada bilo deo prestonice, sa dva nova mosta
Ada koju su zauvek zatrpali
Sve do 1938. godine Beograd je imao još jedno rečno ostrvo – Adu Vrbak. Pored i danas postojećeg Konjskog ostrva, koje se nalazi uz Veliko ratno ostrvo, nekada je bila još jedna ada. To rečno ostrvo su predratni Beograđani zvali
Skela koja je preko Dunava vozila u Zemun
Kamen zemunskog keja zapljuskuju talasi Dunava. Moćna reka deli Srem i Banat, a prekoputa se vide kućice na vodi. Tu negde nalazi se Crvenka, tako blizu, a tako daleko! Veze Crvenke i Zemuna još se dobro pamte, to je bilo
Zašto su važni Cinabarit i Bolečica?
Veliki su naučni trud i ozbiljna mašta potrebni da bismo mogli samo i da pokušamo da zamislimo kako je izgledao prostor na kome je danas Beograd pre 7 hiljada godina. A upravo je u to vreme Balkansko poluostrvo postalo mesto
Jeste 25. maj ali nije Onaj na koji se misli
Na desnoj obali Dunava, na prostoru od Nebojšine kule do Ulice Tadeuša Košćuškog, izgrađen je 1973. godine velelepni sportski centar na površini od oko 9 hektara. Dobio je naziv “25.maj” u čast tadašnjeg praznika Dan mladosti, koji se slavio tog
Zemunska struja za Pančevo preko dna Dunava
Zemunci su jednom davno mogli da preko Dunava gledaju kako se iznad dorćolske termoelektrane uzdiže gust, crni dim, a noću su se sigurno mogli videti i tračci svetla električnih kandelabara na "beogradskoj strani" Nekadašnja termoelektrana na Dorćolu Mala centrala na Dorćolu radila
Banana, Riblja kost i Goli Đoka – sva beogradska rečna ostrva
Rečna ostrva, zvana ade, lako nastaju i menjaju oblik na velikim rekama, pa tako i Beograd krasi nekoliko onih ada koje su postale njegov simbol: Ciganlija, Huja, Međica, kao i Veliko i Malo Ratno Ostrvo. Ali, postoji još mnogo manjih
Najlepša beogradska plaža u dunavskoj divljoj prirodi
Kada u centru Batajnice skrenete desno, uputićete se ka Novim i Starim Banovcima, naseljima koja pripadaju Staroj Pazovi. Ali, nastavite li pravo, uz desnu obalu Dunava, stižete do Belegiša. Dobro, reći ćete, kakve to veze ima s Beogradom? Pa evo ovako:
Kraljevski par Velikog ratnog ostrva: dva beogradska orla
Zna se ko je jedini kralj Velikog Ratnog Ostrva, odnosno, zone divlje netaknute prirode od najmanje pet kvadratnih kilometara, tik ispod Kalemegdana, prekoputa užurbanih blokova Novog Beograda i starog Zemuna. To je ptica grabljivica koja nema prirodnog neprijatelja, a koju