Grad bez parkova – avio snimci koji otkrivaju mnogo
Beograd bez solitera - čak i bez palate "Albanija", to je prvo što uočavamo na starom avionskom snimku prestonice. I veoma je dragocen, jer je neverovatno detaljan i prikazuje koliko je Beograd, zapravo, bio moderan grad i kada je ovaj snimak
Banjalučka, Kafanska, Muftijina, Sirotinjska… kako se zvalo prvih 40 ulica u Beogradu
Samo najtvrđi kamen odoleo je najburnijim vremenima, od 15. do 18. veka, u kojima su se hrišćani i osmanski Turci borili za Beograd. A tek je uskrsnuće srpske države u 19. veku donelo vreme u kojem je grad počeo da u
Zaplet sa šina zvan “osmica” – linija koju je Beograd izgubio
Danas tramvaj "devetka" vozi od Banjice do Bloka 45. A ovo je priča o „osmici“. Danas linija „osmica“ ne postoji. Ali ipak ponekad protutnji tramvajskim šinama kao avet. Nekada su se vozili Beograđani tom linjom. Kratko. Pre nego što je
Ivan, Medo, Lukša, Nikša i Antun – Dubrovčani u Beogradu
U poslednje vreme sve više se govori o znamenitim Dubrovčanima Srbima, o čijem životu danas svedoči i crkva koja, posmatrana sa vremešnog kamenog stepeništa, izgleda kao pravi biser Dubrovnika, inače jednog od najlepših starih gradova na svetu. Kako ne bismo zaboravili
Prvo kompjutersko ubrzanje saobraćaja u Beogradu predloženo je 1977.
Bili su to domaći stručnjaci iz Instituta „Mihajlo Pupin" koji su, suočeni sa zastrašujućim gužvama u špicu beogradskog saobraćaja, predložili postavljanje detektora, kompjutera i TV kamera za snimanje i regulisanje saobraćaja na raskrsnicama i mostovima. U sklopu te ideje za
Kad divlja priroda zakorači na gradske ulice
Debele gvozdene rešetke, lanci i katanci nisu bili dovoljni da šimpanzu Samija, inače agresivnu i opasnu vrstu majmuna, spreče da izađe iz Zoološkog vrta i nađe se na beogradskim krovovima. To se desilo čak dva puta tokom osamdesetih godina 20.
Kako su 4 predsednika SAD ostala u Beogradu
Srbija, odnosno prethodno Jugoslavija, što kraljevina što socijalistička, dobre odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u teškim vremenima Prvog i Drugog svetskog rata, iskazivala je na više načina. Ono što je posebno efektno, i prevashodno blisko građanima, jesu nazivi ulica po
Vremeplov: krug dvojkom 1949. godine
Četiri godine nakon kraja strahovitog rata na gradskim ulicama nema više Nemaca, ali nema više ni kralja i monarhističkih obeležja. Beograd je prestonica novog komunističkog društva, ali kako je izgledao sam grad u to vreme? Nije tu bilo solitera, novih
“Kaldrma bez ulice” ili kako su novinari naricali zbog urbanizacije 1926. godine
Ulice bez kaldrme i kaldrma bez ulice. Baš tako. I baš moguće. Ovo prvo, da je neka gradska ulica ustvari tek blatnjava staza, složićete se, nije nimalo strano za period o kojem pišemo. Recimo, te 1926. godine kada se sprovodio generalni
Ličnosti, mesta i dani koji su postali sinonimi beogradskih institucija
Ljermontova ulica. Polomite jezik dok izgovarate ovo ime, a malo se i "štrecnete". Mora da je u pitanju neka golema papirologija, stvar koju ni u jednoj drugoj beogradskoj policijskoj stanici ne možete da uradite, do u onoj koja se nalazi