Najmanji kelner na svetu radio je na Vračaru
U jednoj čuvenoj beogradskoj kafani radio je najmanji kelner na svetu. Svi prestonički boemi su ga dobro poznavali. Bio je to legendarni Miša Kobac, visok tek nešto više od metra. Neverovatno brz i vredan, poskakivao je oko stolova kao kobac
Dug put zaštite prava radnika: od kafane u Skadarliji do zakona
Beogradske kafane u 19. veku nisu bile samo mesta za zabavu već i centar društvenih aktivnosti, a odigrale su važnu ulogu u modernizaciji srpskog društva pa I države. Naprimer, prva finansijska berza osnovana je, doduše u ugladjenijoj verziji kafane, Gradskoj kasini.
Najskuplja violina sveta stigla na Čuburu pravo iz logora
Početkom 20. veka jedan deo Beograda, Čubura, bio je načičkan kafanama, a kada su se ovde doselili Romi, otvorena je i najpoznatija ciganska kafana u celom Beogradu, nazvana i ona "Čubura". Najveću slavu doneo joj je muzičar koga su svi
Uz Harley Davidson u Beograd je došla i “amerikanska muzika”
Krajem dvadesetih godina prošlog veka beogradski akademski džez orkestar Džoli Bojs (Jolly Boys) obratio se Beogradskom univerzitetu s molbom da se članovima izda potvrda da su studenti te da im ”sviranje nije profesija već pomoć u školovanju” kako bi bili
Raskrnica na kojoj je nastao izraz “drveni advokat”
"Vidimo se kod Londona!“ dugo je bio orijentir za zakazivanje susreta u strogom centru Beograda, na uglu dve najprometnije ulice. "Londona", onog originalnog, odavno više nema. Na mestu zgrade koja je nosila to ime, nikla je ogromna poslovna zgrada
“Pevaj Žiko!” – kad bogataš diktira štimung
Gramofoni i radio aparati su u Beogradu menjali Cigane na dočeku Nove 1934. godine. I mada je akademik i profesor, legendarni Mihailo Petrović Alas, koji je na svojoj violini izvodio čak 840 kompozicija., propovedao da je prava muzika za dušu „kafanska bolje reći ciganska"
Najčudniji beogradski lokal: “Gusarski brod” na Bulevaru
„Bolje je biti mrtav pijan no mrtav trezan“ bio je slogan koji je dočekivao goste Gusarskog broda koji je od 18. februara 1933. godine bio usidren na adresi Bulevar kralja Aleksandra 218. Upućeni Beograđani su znali da se na ovom mestu
Hirurg koji je lečio Beograđane bio je samouki kafedžija
Beogradsko stanovništvo, kao uostalom i stanovništvo cele ondašnje Srbije, tokom 19. veka nije bilo mnogo poverljivo prema lekarima i lekovima. Кako se onda gledalo na lekare jasno će nam pokazati jedan primer: baveći se u Topčideru knez Miloš je 1834.
“Pevačice ne smeju da namigivaju na publiku”
Do polovine 19. veka nije bilo dobre muzike po beogradskim kafanama, ali od tog vremena u njima se čuje novoosnovana građanska banda (orkestar). Ona jє najčešće svirala u pivari (Кneževa pivara) ili u kafani Šopovićeva kupališta. Ipak, već od 1852. godine