![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/img_1_1708496998634.jpg)
“Sava centar je izgrađen da traje večno!”, bile su reči arhitekte Stojana Maksimovića, koji je preminuo juče u 90. godini.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/preminuo-stojan-maksimovic-arhitekta-sava-centra8675549520570611274-300x207.jpg)
Upravo on je projektovao ovaj simbol Novog Beograda i srpske prestonice, a nekada i simbol napretka cele Jugoslavije.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/kako-je-propao-sava-centar-arhitektura-i-secanja-86-before-after-1260x14637984310998167087095-1-882x1024.jpg)
Imao je tu čast da stvori večno delo, ali i sreću da u poslednjoj godini života gleda njegovo vaskrsenje. Kao i mnogi stari objekti, Sava centar je prethodno decenijama propadao, velike staklene površine zahtevale su enormna ulaganja, ali nikad nije izgubio svoj šarm i štagod da se događalo tamo imalo je notu svečanog i uzvišenog.
Privatizacija je donela i tu važnu investiciju, a prvobitni izgled je, naravno, ostao zadržan i nakon uspešne rekonstrukcije ponovo je zablistao kao nekada.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/screenshot_20240221_073210_instagram4906911983917816098-1024x864.jpg)
Arhitekta Maksimović aktivno je učestvovao u obnovi objekta, bio je s dužnom pažnjom konsultovan kadgod je to bilo potrebno.
Ali, Sava centar nije jedina stvar koja je ostala u Beograsu iza njega: tu su mnoga značajna dela koja su obeležila period arhitekture i urbanizma u vreme SFRJ, a mnoga od njih su jedinstvena i kolosalna, s moćnim pečatom vremena, iako danas prolazimo pored njih ne znajući ko ih je zamislio i projektovao…
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/new-belgrade-municipality-building-belgrade-stojan-maksimovic-branislav-jovin5631071082991943439-300x182.png)
Arhitektonski fakultet Maksimović je završio u Beogradu 1956. godine. Radio je u gradskim institucijama za urbanizam i arhitekturu, ali se potom otisnuo i u “beli svet“, gde je uspešno radio na važnim projektima.
Oni koji su nama poznat i prepoznatljiv simbol Beograda su, na primer, Hotel Interkontitnental, zgrada novobeogradske opštine i sjajna modernistička minijatura – restoran “Ušće” na Savskom keju.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/kako-je-propao-sava-centar-arhitektura-i-secanja-894-before-after1574184800228906507-1024x374.jpg)
Radio je na ogromnom projektima u svetu, ali i na izgradnji porodičnih kuća.
“Neki danas misle da je skup” govorilo se tada za Maksimovića.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/screenshot_20240221_071516_chrome7002293685820517948-1001x1024.jpg)
“Skupo je”, jedna je od najčešćih kritika svakog vizionarskog projekta. Pa, i “Sava centar” je tako, bio “skup”. O tome koliko je ovaj kongresni centar bio važan za našu zemlju i prestonicu Beograd, Maksimović je govorio u jednom intervjuu.
![](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2024/02/sava-centar-stakleni-dvorac-006113169405807922731-300x205.jpg)
“Beograd, objektivno rečeno, pre izgradnje Sava centra nije imao nikakvih uslova da organizuje nekakve međunarodne sastanke, konferencije, bilo profesionalne, bilo političke, bez obzira na ugled koji naša zemlja uživa u svetu. Kada je to shvaćeno, odlučeno je da se on gradi i ja mislim da je, njime, Jugoslavija dobila jedan novi prozor u svet, bez obzira što neki danas misle da je taj prozor vrlo skup”, kazao je još 1980. godine.
Koliko je bio važan arhitekta i to na svetskoj sceni, govori i činjenica da se podaci o njemu mogu naći i na sajtu Muzeja savremene umetnosti Njujorka (MoMA).
U Beogradu je pored Sava centra i opštine Novi Beograd, projektovao još i zgradu V opštinskog javnog tužilaštva u Ustaničkoj ulici, hotel “Interkontinental”, blok stambenih zgrada na uglu Južnog bulevara i Maksima Gorkog, stambene zgrade u nizu u Strumičkoj ulici u Šumicama, Sportski centar “Vračar” i soliter u Mileševskoj 51.
Slava mu!
![kaldrma.rs logo portala](https://kaldrma.rs/wp-content/uploads/2021/03/kaldrma.rs_.png)
Beogradske priče – Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine…