Ime ulice u čast betonskih “krila leptira” u Prokopu
Ma koliko bio na meti kritike "običnog čoveka", brutalizam je u Beogradu obeležio bogatu posleratnu arhitekturu. Jedan od veoma značajnih arhitekata ovog stila u Beogradu, najpoznatiji po projektovanju "Palate pravde", bio je i Zoran Žunković. Žunkovićevo ime na sačuvanoj tabli
Vremeplov: krug dvojkom 1949. godine
Četiri godine nakon kraja strahovitog rata na gradskim ulicama nema više Nemaca, ali nema više ni kralja i monarhističkih obeležja. Beograd je prestonica novog komunističkog društva, ali kako je izgledao sam grad u to vreme? Nije tu bilo solitera, novih
Slučajevi vampirizma u Beogradu o kojima su pisale novine
Najveći broj etnografskih zapisa koji se tiču pojave vampira u nekom mestu, vezani su za selo. Međutim, dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka u redovnim rubrikama uglednih dnevnih listova, kao što su: Politika, Vreme, Borba, Pravda i drugi, objavljivani su i
Zavodnik-prevarant koji se ženio mnogim devojkama ali u isto vreme
Svakojake zavrzlame bile su oduvek svojstvene beogradskoj čaršiji. O njima se nadugo raspredalo po prestoničkim sokacima i večernjim sedeljkama. Tako je početkom tridesetih godina prošlog veka Beograđanima bila vrlo interesantna priča o jednom nesvakidašnjem probisvetu ondašnjeg Beograda. Bio je to
“Čika Đoka” koji je ulepšao Beograd
Prošle godine navršilo se 150 godina od rođenja Đorđa Jovanovića, jednog od naših najvećih imena iz oblasti vajarstva, pod čijim rukama su oživele neke od najznačajnijih ličnosti i događaji iz naše nacinalne istorije. On je, po rečima stručnjaka, posle Petra Ubavkića,
“U svetu brale nema ljubavi”
Jedan od verovatno najvećih tereta koji jedan umetnik može da ponese, jeste teret života i rada u senci slavnog pretka. Bez obzira na epohu, medij ili žanr, stvaralaštvo pod balastom velikog predačkog imena, bez ikakve sumnje, predstavlja veliki pritisak kome nije
Stadion koji kralj nije stigao da otvori za Uskrs 1941.
Kada se danas pogleda beogradska štampa koja je izlazila u sudbonosnim danima između 27. marta i 6. aprila 1941. godine, teško da bi se moglo reći da je sve to bilo objavljivano u zemlji koja će se za svega nekoliko
Epopeja koja stoji iza čudnog imena ulice na Senjaku
Možda ste jednom, kad ste, recimo, čuli prvi put za njen naziv, pomislili da je ulica Sanje Živanovića dobila ime po osobi ženskog roda. Ali, zar se tada ne bi zvala ulica Sanje Živanović? Kao i u slučaju Sanje Ilića,
Neboder sa diskotekom – gradski simbol i posle 58 godina
Na uglu ulica Moše Pijade (današnja Dečanska) i Makedonske 20. oktobra 1964. godine spremala se za svečano useljenje velelepna zgrada Doma omladine, prva takve vrste u prestonici. Buduće sastajalište mladih Beograđana bilo je smešteno na 1.700 kvadratnih metara prostora, a prvi
Prelazak sa Velike pijace na Zeleni venac uz manire i – bez pacova
Posle uklanjanja turskog groblja ispod Kapetan Mišinog zdanja, na tom mestu, a gde je danas Studentski trg, 1824. godine postavljena je Velika pijaca. Ali nije ona tema naše današnje priče. Ipak navike stečene na njoj jesu. I zato je od