Palata sa kazanom na Terazijama za pomoć “čestitima u bedi i nevolji”
U današnjem užurbanom tempu života, malo ostaje vremena da se podigne pogled ka fasadama starih beograskih zdanja, a još ređe će nam u oči upasti natpisi koji se na mnogima od njih nalaze i prkosno odolevaju zubu vremenu. Jedna takva
“Fabrike” u kojima se radilo dan i noć budzašto – obućari Beograda
Koliko puta ste samo čuli da zanati izumiru, da nedostaju majstori, da neće biti obućara uskoro. Baš kao i danas, tako se i ne tako davne nam 1936. godine govorilo, nećete verovati, isto. Ono što možda niste znali jeste da
Hirurg koji je lečio Beograđane bio je samouki kafedžija
Beogradsko stanovništvo, kao uostalom i stanovništvo cele ondašnje Srbije, tokom 19. veka nije bilo mnogo poverljivo prema lekarima i lekovima. Кako se onda gledalo na lekare jasno će nam pokazati jedan primer: baveći se u Topčideru knez Miloš je 1834.
Riblja pijaca na Terazijama
Krajem 19. i početkom 20.veka Beograd je imao samo jednu pijacu – Veliku pijacu. Nalazila se na prostranom četvorougaonom trgu koji je presecao nekadašnji Stambolski sokak, a kasnije ga je delio na dve ulice, Vasinu i Uzun Mirkovu. Danas je
Biblioteka za siromašne gde se “Ana Karenjina” čekala mesecima
Svega je bilo u Beogradu potkraj 1940. godine, ali u jednome je oskudevao. Samo dve biblioteke su postojale za široke mase. Narodna biblioteka na Kosančićevom vencu, a druga Opštinska. Zgrada nekadašnje Narodne biblioteke na Kosančićevom vencu Doduše, bila je tu i najozbiljnije
“Pevačice ne smeju da namigivaju na publiku”
Do polovine 19. veka nije bilo dobre muzike po beogradskim kafanama, ali od tog vremena u njima se čuje novoosnovana građanska banda (orkestar). Ona jє najčešće svirala u pivari (Кneževa pivara) ili u kafani Šopovićeva kupališta. Ipak, već od 1852. godine
Obeležje u Žarkovu u spomen kultne ličnosti “novog talasa” 80-tih
Nije to velika kuća, ima i u toj ulici i većih, zapravo je mala zgrada. Jedna od onakvih kakve se mogu videti u mirnim krajevima Beograda malo dalje od centra. Ali, retko kada ćete na takvoj zgradi videti ploču posvećenu nekoj
Samoubistvo u Narodnom pozorištu koje je moralo da se zaboravi
Stevan Hristić, u srpskoj istoriji je poznat kao začetnik Beogradske filharmonije, jedan od prvih predavača i osnivač Muzičke akademije, tokom Drugog svetskog rata i rektor, a po ratu jedan od osnivača Udruženja kompozitora Srbije, prvi predsednik Saveza kompozitora Jugoslavije, član
Sa dva B: legendarni doktor Subbotić
Dr Vojislav Subotić, otac je srpske hirurgije i legendarna ličnost naše medicine, o kome je pisano i zna se mnogo. Ipak, postoji intrigantan detalj koji i dalje neobično obavija njegov istorijski lik: zašto mu je odstranjeno jedno slovo iz prezimena?
Najčudnija zahvalnica u centru Beograda
Mnogi su veliki trgovci živeli u Beogradu između dva svetska rata, a svi su odstranjeni posle 1944. godine. Ako su i preživeli fizički i ostali u Beogradu, bili su samo senke u novom poretku, siromašni i izopšteni. Ali, trag nekada poštovanih