NAJNOVIJE
Top

Beogradske priče - Ljudi, ulice, trotoari, prolazi, sudbine...

kontakt@kaldrma.rs

Tamo gde se završavala gradska vreva, iza beogradske Klanice i u senci strugare Prometne banke, Dunav je krio svoje najmračnije lice. Na prvi pogled - idiličan prizor: rukavac u kome voda miruje kao u kakvom gorskom jezeru, ušuškan visokim obalama i

Ona Titova Jugoslavija, a sa njom i Beograd te 1967. godine, ubrzano su gazili u svoje zlatne dane socijalizma.  Izgled prestonice se nepovratno menjao, nicali su novi soliteri, ali kafanski sto je i dalje bio centar sveta. Ipak, iza zatvorenih vrata

Jesen 1978. ostaće upamćena kao trenutak kada je jugoslovenska javnost doživela kolektivni šok. Dok su zvanični udžbenici proklamovali vaspitavanje uzorne socijalističke omladine, beogradska štampa - poput Politike, Politike ekspres i časopisa Zdravo! - bila je preplavljena naslovima koji su ličili

Salonac - ta reč kada se danas izgovori odzvanja u glavi kao stan kakav bi svako poželeo, ali i za čije održavanje je potreban malo dublji džep. Tipičan beogradski međuratni stan (između dva svetska rata) tada moderan, raskošan, a danas

Na zemunskom aerodromu uhapšen je jedan strani diplomatski činovnik u momentu kada je sa lažnim pasošem hteo da beži avionom iz Jugoslavije. Sve se to dogodilo u februaru 1937, a vest su kao udarnu prenele sve beogradske novine. Niko tada

Vožnja bicikala u Beogradu bila je omiljena između dva velika rata, od 1918. pa sve do katastrofalne 1941. godine. Izazov za sve zainteresovane predstavljala je, doduše, loša rasklimana i neravna kaldrma kao i mnoštvo strmih ulica. Ipak, to nije nimalo

Blok 28 smatra se jednim od najlepše isplaniranih novobeogradskih blokova, mada je najviše prepoznatljiv po dugačkim zgradama zvanim "televizorke", koje su decenijama mnogima parale oči svojim neobičnim izgledom. https://kaldrma.rs/kako-je-tito-zauvek-zalepio-nadimak-zgradi-na-nbg/ Jednostavno, ma kako da su skladno uklopljene u blok, zbog čudnih prozora ove

Sve je počelo u aprilu 1903. godine, kada je beogradski trgovac Boža Radulović u prestonicu uvezao prvi automobil, marke Nesselsdorf. Za volanom se našao Sreten Kostić, čovek koji će postati prvi srpski šofer, lični vozač kralja i - glavni neprijatelj

Loading